VOA 10. III BENDER

GLAS AMERIKE - VOA 10. III. 1999. 'Ja jesam za treći entitet, ali i za poštivanje Daytona', rekao je u razgovoru s Ivicom Puljićem Ivan Bender, član Predsjedništva HDZ-a BiH. "Mogu kazati da stanje u kojem se Hrvati nalaze u BiH nije dobro. Hrvatski korpus mora biti jedinstven, okupljen oko zajedničke osnove, a nas netko želi podijeliti". = Hrvati u BiH moraju biti jedinstveni, jer ima pokušaja da nas se podijeli teritorijalno i po nekakvim strankama koje imaju različite programe. Ja sam se od početka, od pojave višestranačja, zalagao da Hrvati moraju imati jedinstveni plan i program. - Vidite li u načinu poboljšanja tog stanja i stvaranje trećeg entiteta? = Hrvati su imali i imaju svoje planove, ali, za sada, sve ono što mi radimo službeno mora se kretati u okvirima potpisanih i dogovorenih sporazuma - Daytonskog i Washingtonskog. Ja, kao odgovoran političar, smatram da naša rješenja trebamo tražiti unutar ova dva sporazuma. Ali, ako dođe do promjene Daytonskog sporazuma, onda Hrvati mogu izići sa svojim novim stavovima. - Što je najbolja mogućnost za bosanske Hrvate, po Vašem mišljenju? = Za Hrvate bi bilo najpovoljnije da svi prostori gdje je hrvatski narod u većini budu na neki način sjedinjeni... Zalažem se za suverenitet Hrvata na određenim prostorima. Taj se suverenitet može ostvariti preko županija i općina s hrvatskom većinom, a onda se lako dade naći jedan model povezivanja svih tih općina i županija gdje bi Hrvati imali zajednički interes. Taj prostor na kojem bi Hrvati živjeli ne mora biti teritorijalno kompaktan. Mogu postojati i općine, kao što i postoje - Žepče, Usora ili općine za koje se zalažemo, u Tuzli i Sarajevu... Ako ti prostori budu uvezani s onim zajedničkim interesima, to će nam osigurati da se Hrvati osjećaju malo bolje i sigurnije i jedinstvenije. Znate hrvatski čovjek se razlikuje i od Srba i od Bošnjaka. Razlikuje se po jeziku, kulturi, tradiciji. Odlučno odbacujem ideju konstitutivnosti sva tri naroda na području cijele Bosne i Hercegovine, osim u slučaju da se promjeni Daytonski sporazum. - Što znači za Hrvata u Banjoj Luci ili Derventi to što se on zalaže da Hrvati ne budu konstitutivan narod u tom entitetu? = Po sadašnjem Ustavu i federacije i republike srpske i BiH, ne mogu Hrvati biti konstitutivni na prostorima republike srpske. Ne mogu ni Bošnjaci to biti, kao što ni Srbi ne mogu biti konstitutivni u federaciji. Tako je dogovoreno i tako je potpisano. Ako hoćemo mijenjati te sporazume, onda se moramo ponovno dogovoriti i ustrojiti novi unutarnji teritorijalni raspored i općina i županija na cijelom prostoru BiH. Ako želimo zaštiti Hrvate u Derventi, onda moramo osigurati da se tamo formira općina s hrvatskom većinom gdje će Hrvati imati većinu vlasti i onda će se oni osjećati sigurno. A, po sadašnjem formalno-pravnom rješenju, ne može biti Hrvat niti Bošnjak konstitutivan u republici srpskoj. To pravno nije izvedivo i zahtijeva novi dogovor. - Međunarodna zajednica nema dobro mišljenje o HDZ-u BiH. Zašto je to tako? = Međunarodna zajednica vrši veliki i neopravdan pritisak na hrvatske političare. Mislim da smo napravili najmanje i ratnih zločina i problema druge vrste, ali mi smo, možda, ja tako mislim, bili nekada previše popustljivi, pa su međunarodni predstavnici osjetili da kod Hrvata mogu postići određena rješenja pritiscima. Ja mislim da je dosta bilo popuštanja, mislim da se ne mogu mijenjati hrvatski predstavnici tek tako. - Zašto Vas smatraju predvodnikom tvrde struje unutar HDZ-a? = Ja sebe osobno ne smatram pripadnikom ni meke ni tvrde struje, nego Hrvatom iz BiH koji se zalaže za ostvarivanje prava koja Hrvatima pripadaju. Nisam pristalica da se stavovi mijenjaju od danas do sutra i vjerojatno se zato čini da sam tvrd. Ja mislim da sam samo principijelan! - Međunarodna zajednica se plaši da bi tvrda struja HDZ-a BiH mogla dio BiH pripojiti Hrvatskoj. Kako to komentirate? = Smatram da mi Hrvati možemo naći zadovoljavajuće rješenje unutar BiH, u okvirima BiH. Jednostavno, BiH treba ustrojiti tako da Hrvati budu zadovoljni. Mislim da službeno nije bilo takvih stavova ni zahtjeva, jer Hrvati iz BiH, zasad, traže rješenje u okvirima BiH, ali pod uvjetom da ne budu građani drugog reda. - Mislite li da je najbolje rješenje stvaranje trećeg entiteta kojim bi Hrvati na najdjelotvorniji način ostvarili svoja prava? = Ja se zalažem za novi ustroj Bosne i Hercegovine. Kako će se on zvati, treći entitet, republika ili nešto treće, ne znam. Prvo se trebamo dogovoriti s predstavnicima druga dva naroda. Ali, hrvatski čovjek na prostorima BiH mora imati ista ona prava i obveze koje imaju Bošnjaci i Srbi. Mi smo najmalobrojniji i da bismo opstali na ovim prostorima moramo ostvariti formalno-pravne uvjete, da bi mladi ljudi ostajali ovdje. Ukoliko ne stvorimo te uvjete, Hrvati su toliko nestrpljivi da će potražiti neka druga rješenja. BiH ne može opstati bez Hrvata! Mi ne smijemo dozvoliti da dođe do centralizacije. Čija bi to bila BiH? Parlament BiH je formiran tako da se stvori ravnopravnost, i to je jedina institucija koja je tako ustrojena. Ukoliko dođe do centralizacije, onda će doći do prevlasti najbrojnijeg naroda na ovim prostorima, a to sigurno nisu Hrvati! - Tko je, po vašem mišljenju, krivac za loš položaj Hrvata? = Kriv je rat i ukupna situacija i na neki način naša razjedinjenost, razjedinjenost hrvatskoga naroda. Početkom rata, nažalost, i pojedini naši predstavnici u državnim tijelima priklanjali su se Alijinoj politici. Ovo je vrijeme kada nas opet pokušavaju podijeliti, ali HDZ radi na tome da se ujedinimo i nađemo zajednički interes. - Možete li konkretnije odgovoriti, je li osnovni politički cilj HDZ-a BiH stvaranje trećeg entiteta? = Sigurno ovakav sustav organiziranja vlasti na prostorima BiH nije dugotrajan. Treba uvesti određene promjene i ja vam mogu kazati svoje viđenje i svoja razmišljanja, a službeni organi HDZ-a i službeni organi Herceg-Bosne, kao hrvatske zajednice, rade na postizanju konsenzusa svih predstavnika u BiH. Takva će nastojanja kazati što je za Hrvate najpovoljnije. Ja osobno smatram da treba naći model da se županije, općine i svi prostori s hrvatskom većinom uvežu u jednu zajednicu i ona treba biti u okviru BiH jamstvo Hrvatima da ih nitko ne može nadglasavati i majorizirati. Hrvati trebaju biti svoji na svome, trebaju živjeti jedni pored drugih s Bošnjacima i Srbima i u tom pitanju očekujemo veliku pomoć iz naše matične domovine Republike Hrvatske. Tu zajednicu Hrvata unutar BiH možemo zvati republika ili entitet, može bilo kako, samo se treba dogovoriti što ona obuhvaća. Isto se tako mogu ustrojiti Bošnjaci i Srbi. Mi smo najlošije prošli. Srbi imaju republiku srpsku, a Bošnjaci i Hrvati su strpani u Federaciju BiH i dugoročnije gledano, ukoliko ne osiguramo zaštitu vitalnih nacionalnih interesa Hrvata, brojniji bošnjački narod u Federaciji BiH postavio bi ubrzo takve odnose u kojima bi Hrvati bili manjina. A, to je upravo ono što ne smijemo dozvoliti! - Jeste li svjesni da će takav potez naići na protivljenje međunarodne zajednice? = Nema radi čega naići na protivljenje, jer mi možemo u okvirima Daytonskog i Washingtonskog sporazuma pronaći rješenje. Proces stvaranja novih općina već je krenuo, to je legalno, a ako bi netko tražio izmjene Daytona, onda ćemo mi tražiti i ova druga rješenja. HDZ službeno neće tražiti promjene Daytonskog sporazuma jer u okviru tog sporazuma mi možemo zadovoljiti hrvatske interese. - Kako komentirate riječi Krešimira Zubaka i Stjepana Kljuića da je ideja o trećem entitetu samo novi oblik stare ideje o odvajanju dijela BiH i pripajanju Hrvatskoj? = Gospodin Zubak je donedavno bio jedan od naših čelnika. Ja se ne sjećam, a zajedno smo bili, da je itko od nas iz Hercegovine tražio službeno odvajanje dijelova BiH i pripajanje drugoj državi. Pustimo mi pojedinačne želje nekih ljudi koji nisu u strukturama vlasti, a ja jamčim da Hrvati iz središnje Bosne ili iz Posavine imaju jedan jaki oslonac u Hrvatima iz Hercegovine, isto kao što hercegovački Hrvati osjećaju sigurnost, jer se osjećaju naslonjeni na Republiku Hrvatsku. - Možemo li govoriti o odnosu HDZ-a BiH i Republike Hrvatske? Postoje li tajni kontakti s oporbenjacima iz Hrvatske kao priprema za mogući izborni poraz HDZ-a u Hrvatskoj? = Mi komuniciramo javno s našom središnjicom u Zagrebu jer se osjećamo kao dio globalnog HDZ-a. Nema tajnih kontakata, barem koliko ja znam, niti s vladajućom strankom niti s oporbenim strankama u Hrvatskoj. Nema potrebe, jer mi smo ipak toliko samostalni da možemo osigurati sve ono što se od nas traži. - Što je s glasovanjem u dijaspori? Mnogi ljudi misle da ljudi iz BiH, kao i iz ostalih zemalja, ne trebaju glasovati na izborima u Republici Hrvatskoj? = To su sitne kalkulacije i osobno smatram da svi Hrvati koji žive izvan prostora Republike Hrvatske moraju imati svoje predstavnike u Saboru Republike Hrvatske. Na taj način se doprinosi da interese Hrvata koji žive u BiH, Europi, Americi, Australiji ili Aziji, štite odluke donesene u hrvatskom Saboru, odnosno štite ih adekvatni predstavnici koji će biti na licu mjesta, tamo gdje se odlučuje. U Ustavu Republike Hrvatske stoji da Hrvatska kao matična domovina mora pomoći svim Hrvatima koji žive izvan njezinih granica. U svijetu imamo dosta takvih slučajeva, ali trenutno se ne mogu sjetiti ni jednog primjera?! Ja mislim da lista za dijasporu mora ostati, samo pitanje broja i rasporeda tih zastupnika treba ustanoviti. - Kako ocjenjujete odnose Hrvata s Bošnjacima i Srbima unutar BiH? = Mi kao hrvatski korpus nemamo nekih problema u suradnji s Bošnjacima i Srbima, osim pokušaja u određenim strukturama majorizacije ili nametanja volje. Međutim, imamo institucije koje Hrvatima jamče da mogu priječiti donošenje odluka koje im mogu škoditi u budućnosti. - Dolazi turistička sezona. Možete li Vi, kao načelnik općine, jamčiti da se Bošnjaci i Srbi iz BiH mogu osjećati sigurni ukoliko dođu ovoga ljeta na odmor ili na kupanje u Neum? = Mi se pripremamo za novu sezonu i općinske strukture vlasti će jamčiti svakome onome tko bude poštovao javni red i mir da može mirno doći, odmoriti se i provesti odmor u Neumu bez obzira na nacionalnost. Neum je otvorena sredina u kojoj će se poštovati javni red i mir. (VOA)