ZAGREB, 10. ožujka (Hina) - Književnik Ivo Andrić važan je za hrvatsku kulturu i "živa" je činjenica hrvatske književnosti, a njegova je recepcija još i danas u Hrvatskoj velika. Istodobno pak, Andrić pripada i srpskoj književnosti, a
"mjesto" mu je i u bosanskoj književnosti, rekao je Velimir Visković na tribini Hrvatskoga kulturnog društva Napredak koju je večeras u Zagrebu priredila Napretkova Glavna podružnica Zagreb.
ZAGREB, 10. ožujka (Hina) - Književnik Ivo Andrić važan je za
hrvatsku kulturu i "živa" je činjenica hrvatske književnosti, a
njegova je recepcija još i danas u Hrvatskoj velika. Istodobno pak,
Andrić pripada i srpskoj književnosti, a "mjesto" mu je i u
bosanskoj književnosti, rekao je Velimir Visković na tribini
Hrvatskoga kulturnog društva Napredak koju je večeras u Zagrebu
priredila Napretkova Glavna podružnica Zagreb. #L#
O temi tribine "Ivo Andrić i okolo njega" iz ciklusa "Napretkovi
stipendisti - Nobelovci", govorili su i Kruno Pranjić i Ivo
Pranjković.
Andrić je umjetnik riječi koji, s minimumom leksičkoga materijala,
daje maksimum značenja. Za Viskovića, Andrić je i zasluženo laureat
Nobelove nagrade, jer u njegovu djelu iznimne složenosti postoje
univerzalne vrednote koje "nadrastaju" pojedinačne književnosti.
Zato, kazao je Visković, a usprkos čestom upitu zašto, nastavljam
objavljivati Andrićeve knjige.
Prevoditeljima su dobro znane poteškoće s kojima se susreću kada
značajke posebnoga jezika žele prenijeti u drugi jezik. Na primjeru
Andrićeve novele "Priča iz Japana" iz zbirke "Nemiri", objavljene u
Zagrebu 1921., Kruno Pranjić govorio je o poteškoćama prevođenja
Andrićevih djela na druge jezike. Ali, pridodao je Pranjić,
prijevode Andrićevih djela nisu pratile samo čisto jezične
poteškoće, već i šire društvene, pa su tako, primjerice, Andrićevi
"nezdravi i nepotpuni ljudi u poremećenim vremenima" iz "Priče iz
Japana", u ruskome prijevodu "zazvučali puno neutralnije".
U Hrvatskoj se malo pisalo o jeziku kojim je Andrić pisao, dok su
srpski jezikoslovci o tome više pisali, istaknuo je Ivo Pranjković.
Andrićev je jezik zanimljiv, ali o njemu još nije rečeno ono bitno,
a naročito o ustrojstvu rečenice i teksta, rekao je Pranjković. Ivi
Andriću, smatra, treba posvetiti pozornost jer je on važna
činjenica hrvatske književnosti, ne samo zbog njegova hrvatskoga
podrijetla, iako zašto ne i zbog toga.
Na pitanje gdje je u hrvatskome školskom programu "smješten" Andrić
- u sklopu hrvatske ili svjetske književnosti, Pranjković odgovara
da je u programe hrvatske književnosti ušao samo "komad" Andrića,
tj. Andrićeva rana djela pisana ijekavicom. A to su ipak, ustvrdio
je Pranjković, lošija Andrićeva djela.
(Hina) ip im