ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - Prošle je godine u Hrvatskoj razminirano 14,3 četvornih kilometara, a za razminiranje je potrošeno nešto više od sto milijuna kuna. U razdoblju od 1995. do 1997. prosječno bi se godišnje razminiralo oko 10
četvornih metara, dok je jedna od zadaća Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) u ovoj godini povećati razminiranu površinu na dva četvorna kilometra mjesečno, istaknuo je danas ravnatelj HCR-a Damir Goršeta. Podrškom tom izvješću, kao i prijedlogom dopuna Zakona o zdravstvenom osiguranju, završena je danas 25. sjednica Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora.
ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - Prošle je godine u Hrvatskoj razminirano
14,3 četvornih kilometara, a za razminiranje je potrošeno nešto
više od sto milijuna kuna. U razdoblju od 1995. do 1997. prosječno
bi se godišnje razminiralo oko 10 četvornih metara, dok je jedna od
zadaća Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) u ovoj godini
povećati razminiranu površinu na dva četvorna kilometra mjesečno,
istaknuo je danas ravnatelj HCR-a Damir Goršeta. Podrškom tom
izvješću, kao i prijedlogom dopuna Zakona o zdravstvenom
osiguranju, završena je danas 25. sjednica Županijskog doma
Hrvatskog državnog sabora. #L#
Novim modelom razminiranja, uspostavljenim osnivanjem HCR,
sumnjiva minirana površina sa 13.000 smanjena je na 6.000
kilometara četvornih. Raznim aktivnostima HCR, kao npr. izdavanjem
brošure o opasnostima od mina smanjen je i broj žrtava. Prošle je
godine bilo 77 žrtava mina, dok je od 1995. do 1997. bilo 500 žrtava,
kazao je Goršeta.
Izvijestio je i o smanjenju cijene razminiranja, koja je 1997. i
godina prije bila prosječno 20 kuna po četvornom metru, prošle 12, a
plan je u ovoj godini tu cijenu sniziti na 10 kuna.
Nemajući primjedbi na Izvješće, zastupnici su istaknuli da se u
razminiranje izdvaja premalo sredstava, a razminiranje se odvija
presporo. Nastavimo li razminiranje ovim tempom bilo bi potrebno
više od 500 godina za razminiranje 6.000 četvornih kilometara,
objasnio je Žarko Katić (HSLS). Mogućnosti pak za povećanje
sredstava, zastupnici vide u rebalansu proračuna, prodaji državnih
obveznica, te nominiranju više projekata za donacije.
Bez rasprave "zeleno svjetlo" Županijski je dom dao dopunama Zakona
o zdravstvenom osiguranju kojima se sužava pravo korištenja
zdravstvene zaštite na samo hitnu medicinsku pomoć obveznicima
koji ne plaćaju doprinos, a riječ je o obveznicima pojedincima,
odnosno osobama koje obavljaju gospodarsku djelatnost ili
samostalno u obliku zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost,
te osobama koje same plaćaju doprinos. Kao primjere, ministar
zdravstva Željko Rainer je naveo da jedan ugostitelj ima dug od
380.000 kuna, jedan liječnik specijalist duguje 54.000 kuna. Oni
time uskraćuju zdravstvenu zaštitu nekome drugome tko na to ima
pravo, kazao je.
(Hina) bn/sšh dd