BANGKOK, 8. ožujka (Hina/AP) - Ta Mok, posljednji visoki čelnik kambodžanskih Crvenih Kmera, a za mnoge zbog svoje okrutnosti i oličenje smrtonosnog pokreta, mogao bi nakon što je prošle subote uhićen na granici Tajlanda i Kambodže i
prebačen u prijestolnicu, biti osuđen za zločine protiv čovječanstva.
BANGKOK, 8. ožujka (Hina/AP) - Ta Mok, posljednji visoki čelnik
kambodžanskih Crvenih Kmera, a za mnoge zbog svoje okrutnosti i
oličenje smrtonosnog pokreta, mogao bi nakon što je prošle subote
uhićen na granici Tajlanda i Kambodže i prebačen u prijestolnicu,
biti osuđen za zločine protiv čovječanstva.#L#
General podrijetlom iz seljačke obitelji, poznat po svojoj mržnji
prema svemu što je nosilo vijetnamski predznak i potpunoj
ravnodušnosti pri ubijanju, priskrbio si je nadimak "Krvnik" i
neprikosnovenu reputaciju okrutnosti, dok je za vladavine Crvenih
Kmera od 1975. do 1979., uništavao navodne neprijatelje.
"Ne samo uhićeni pobunjenici i njihove obitelji, već čitava sela
koja bi im pružila utočište, bivala bi ubijana. Stanovništvo bi
kamionima prebacivali do polja smrti i ubijali", piše Nayan Chanda
u svojoj knjizi "Neprijatelj brat", opisujući čistke koje je 1978.
provodio Ta Mok na istoku Kambodže.
Jednu je nogu izgubio pri eksploziji protupješačke mine početkom
80-ih kada je pao i režim Crvenih Kmera pod invazijom postrojba iz
Hanoja. Ta Mok se povukao u džunglu ratujući isprva protiv
Vijetnamaca, poslije protiv nove vlade u Phnom Penhu.
Dok su se vođe Crvenih Kmera, primjerice Ieng Sary i Khieu Samphan,
predali ili prebjegli režimu u Phnom Penhu, Ta Mok je dosljedno
ostajao na čelu nekad moćne oružane sile svedene konačno na šačicu
boraca sljedbenika.
Rođen u južnoj provinciji Takeo, Ta Mok je u 16-toj godini odustao
od poziva budističkog redovnika i pridružio se otporu protiv
francuskih kolonijalista 40-ih. Pristupio je kambodžanskoj
Komunističkoj partiji koju je utemeljio vođa Crvenih Kmera Pol Pot.
Uzeo je ratno ime Ta Mok (Djed Mok) (pravim imenom Chhit Choen) i
sijao strah i trepet svojim dokazano najokrutnijim postrojbama.
U interviewu novinaru "Far Eastern Economic Reviewa" 1997, Ta Mok
je otkrio da je njegov prvotni moto bio ostvarenje boljeg života za
kambodžansko seljaštvo i stjecanje nezavisnosti od Vijetnama.
Ideologija je bila na drugom mejstu.
U svojoj knjizi iz 1986, Chanda navodi da je Ta Mok "uživao najveće
povjerenje Pola Pota". Ta Mok nije, poput drugih vođa, studirao u
inozemstvu. Naprotiv, razvio je prezir prema "intelektualcima".
Unatoč pričama da se prema sljedbenicima i običnim zemljoradnicima
ophodio ljubazno - kao "dobar djed" - njegova polustoljetna
karijera revolucionara natopljena je krvlju. Smaknuća, mučenja i
robovlasnički režim bili su stvarnost radnih logora u jugozapadnoj
zoni gdje je vladao kao u vlastitoj državi. Ondje su članovi njegove
obitelji i rođaci obnašali visoke dužnosti.
Upućen 1978. da iskorijeni stvarne i osumnjičene neprijatelje
unutar redova Crvenih Kmera duž granice s Vijetnamom, zadatak je
obavio osvetnički. Unatoč njegovu nijekanju, istažitelji su
prikupili dokaze koji potvrđuju da je bio umiješan u najmanje
16.000 smaknuća u zloglasnom zatvoru Toul Sleng u Pnom Penu.
Godine 1993. mirovni promatrači UN-a pripisali su postrojbama pod
njegovim zapovjedništvom odgovornost za pokolj etničkih
Vijetnamaca u Kambodži, među kojima su bile brojne žene i djeca.
Protivno drugim vođama Crvenih Kmera koji poriču smaknuća, on je
priznao da su "stotine tisuća" ljudi ubijene za vladavine Crvenih
Kmera. Pritom tvrdi da je za to odgovoran Pol Pot, njegov bivši
'gazda' kojega je pobijedio u krvavoj borbi za vlast 1997. kada je
preuzeo zapovjedništvo nad raspadnutim pokretom.
Pol Pot je umro prošle godine, a Ta Mok, koji Pota optužuje za
zločine protiv čovječanstva živio je u svojoj posljednjoj bazi,
gradu Anlong Veng na sjeveru zemlje. Gradio je brane i nastojao
razviti poljoprivredne projekte. Većina njegovih boraca pobunila
se i pristupila vladi, sita njegove brutalnosti i razočarana
neispunjenjem njegovih obećanja o boljem životu.
(Hina) rt sd