NJEMAČKA 6. III. TAZ: KOSCHNICK DRŽI DA RAT U GLAVAMA JOŠ UVIJEK TRAJE

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 6. III. 1999. Nada za jugoslavenske ratne izbjeglice "Izbjeglice traumatizirane ratom na području bivše Jugoslavije ne moraju računati na skoru repatrijaciju iz Njemačke, suglasili su se jučer u Dresdenu ministri unutrašnjih poslova njemačkih saveznih pokrajina i savezni njemački ministar unutrašnjih poslova Otto Schily (SPD). Ministri unutrašnjih poslova pozvali su povjerenika njemačke vlade za Bosnu Hansa Koschnicka na takozvani razgovor uz kamin - 'vrlo interni skup ministara unutrašnjih poslova', kako je taj sastanak opisao ministar unutrašnjih poslova Sachsen-Anhalta Klaus Hardraht (CDU) - kako bi ga zamolili za procjenu stanja. Taj je potez, očito, postigao željeni učinak: ministri unutrašnjih poslova izjavili su da se, doduše, slažu oko zadržavanja načela potpune repatrijacije svih bosanskih izbjeglica, ali je Hardraht, sadašnji predsjedatelj konferencije ministara untrašnjih poslova, kazao da će ubuduće prilikom odlučivanja važniju ulogu igrati humanitarni umjesto formalnih aspekata. 'Danas ne molimo da se svojim kućama vrate traumatizirani ili posebno opterećeni ljudi', kazao je Hardrath. Pri provjeri pojedinačnih slučajeva trebalo bi biti primijenjeno načelo velikodušnosti, slijedom kojega bi izbjeglice 'mogle još dulje ostati kod nas', kazao je on. Od ukupno 350 tisuća bosanskih i hrvatskih izbjeglica iz građanskog rata koji su živjeli u Njemačkoj, u svoju se domovinu u međuvremenu vratilo 260 tisuća, a njih 90 tisuća i dalje živi kod nas, kazao je njemački savezni ministar unutrašnjih poslova Otto Schily. UN-ovo povjerenstvo za izbjeglice polazi od nešto drukčijih brojki. Ministar unutrašnjih poslova Schily naglasio je da je povratak uglavnom bio dragovoljan: 'Samo jedan posto izbjeglica morao je biti prisilno vraćen', kazao je ministar Schily. Uoči konferencije, UN-ovo Povjerenstvo za izbjeglice pozvalo je saveznog ministra unutrašnjih poslova da bosanske izbjeglice, koji su u svojoj domovini bili izloženi posebno velikim okrutnostima i progonima ili su bili žrtve ili svjedoci najtežih povreda ljudskih prava - primjerice u koncentracijskim logorima - više ne izlaže pritisku radi povratka. 'U tom kontekstu UNHCR očituje zadovoljstvo nastojanjima da pojam 'traumatizirane žrtve' ne bude isključivo primijenjen na one koji su na liječenju', istaknuto je u apelu. Nadalje, UNHCR se založio da iz prijetnje repatrijacijom budu izuzete one bosanske izbjeglice, koje se iz sigurnosnih razloga ne mogu vratiti u svoja matična mjesta. U tom je kontekstu Koschnick kao važan korak spomenuo jučerašnju smjenu predsjednika republike srpske Nikole Poplašena. Međunarodni povjerenik za Bosnu Carlos Westendorp obrazložio je Poplašenovu smjenu zlouporabom dužnosti. Poplašen je zanemario volju stanovništva, nije poštovao rezultate izbora i neprekidno je nastojao potpiriti nestabilnost u republici srpskoj, objasnio je svoj potez Westendorpov ured u Sarajevu. Međunarodna zajednica opetovano je žestoko kritizirala Poplašena zbog njegova otpora imenovanju vlade pod vodstvom Milorada Dodika. (...) U Banjoj Luci su nakon Poplašenove smjene izbile demonstracije. Potpredsjednik Mirko Šarović, kojem bi automatski trebala pripasti predsjednička dužnost, odbio ju je preuzeti: 'Poplašenova je smjena protuustavna i protudemokratska', izjavio je Šarović. Koschnick je u Dresdenu izjavio da je demokratizacija republike srpske važna pretpostavka za povratak izbjeglica koje su u svojoj domovini pripadnici etničke manjine. 'Rat na bojištu završen je, ali u glavama još traje', kazao je Koschnick. Osim toga, bivši upravitelj EU-a za Mostar napomenuo je da su uspjesi u razgovorima o Kosovu važna pretpostavka za povratak: 'Dođe li do sukoba umjesto do sporazuma, radikalizirat će se i klima u republici srpskoj', kazao je Koschnick. U tom će slučaju, po njegovim riječima, osjetno porasti i broj izbjeglica s Kosova (trenutno u Njemačkoj živi 180 tisuća kosovskih Albanaca)", prenosi Nick Reimer na kraju izvješća.