NJEMAČKA 6. III. FR: JE LI TURIZAM PREOKRAČIO GRANICE ODRŽIVOG RASTA?

NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 6. III. 1999. Put u daljinu "Turizam je poput vatre, glasi jedna azijska poslovica. Možeš njime skuhati juhu, ali ti može i zapaliti kuću. Ta mudra uzrečica bila bi primjereni motto ITB-a, najvećega svjetskog turističkog sajma, na kojemu se pod berlinskim radijskim tornjem okupilo gotovo 7500 izlagača. No, na skupu industrije za odmor važne su samo narudžbe, promet i dobit. Tamne strane toga posla, vrijednog milijarde maraka, potisnute su ili uljepšane. Katastrofe s lavinama u Alpama unose u dnevni red pitanje nije li ta privredna grana na nekim mjestima već odavno prekoračila granice rasta. Naime, spomenute strahote pokazuju da osjetljive krajeve nije moguće, bez strašnih posljedica, pretvoriti u okupljališta ljudi željnih doživljaja i odmora. Svake godine u planine na području od Salzburga do Grenoblea odlazi više od 50 milijuna turista. Rijeka posjetitelja pretvorila je pokojeg siromašnog gorštaka u milijunaša, ali jako opterećuje okoliš. Čak i udaljene doline desetljećima su popločavane hotelima i rekreacijskim objektima, skijališta i liftovi mjestimice su bezobzirno ugrađivani u padine, a prihvaćene su prometne lavine i polagano razaranje zaštitnih planinskih šuma. Otkada je odlazak u turističku agenciju u susjedstvu ili jedan klik mišem na internetu postao dovoljan za nabavku posve sigurne karte za put u daljinu, ljudi su počeli potiskivati u drugi plan činjenicu da Alpe zimi mogu biti podjednako opasne kao i afrička džungla puna osvetoljubivih pobunjenika. Putnička industrija nije sasvim nedužna glede te nerazboritosti. Zavodničkim prospektima i paušalnim paketima za svaki ukus i džep, organizatori putovanja vješto potpisuju čežnju svojih kupaca za daljinom. Spretnu strategiju te djelatnosti otkriva sve veće tržište: samo 1998. zabilježeno je širom svijeta 625 milijuna turističkih noćenja usprkos azijskoj krizi, a ukupni promet popeo se na 445 milijardi američkih dolara. No, turizam bi se mogao utopiti u vlastitom uspjehu. Zagrađene plaže, zagađeno more, ugrožene životinjske vrste... Neobuzdani turizam već danas nosi veliku krivnje za uznapredovalo uništavanje okoliša, pa i kultura i socijalnih struktura. Stručnjaci pak računaju da bi sljedećih godina rijeke putnika mogle nabujati do dvostruke veličine. Otputovati na jedan dan na zabavu na Karibima? Otputovati na dva tjedna u Aziju za 1800 maraka, uključujući hotelski smještaj? Provesti odmor u svemiru? I to će uskoro biti moguće, molimo samo za malo strpljenja. U travnju će u New Yorku biti održana konferencija Ujedinjenih naroda, čiji će se sudionici kritički pozabaviti negativnim popratnim pojavama i posljedicama procvata turizma. Takvu je inicijativu trebalo već odavno pokrenuti. Naime, turistički koncerni već odavno rade na multinacionalnoj razini. Pojedine države ne raspolažu baš velikim brojem mogućnosti da im postave okvirne uvjete ako istodobno ne žele strahovati od gubitka ulaganja i radnih mjesta. Čak i ako njujorška konferencija završi tek dragovoljnim samoobvezivanjem turizma na stalan razvoj, bit će to velik korak. No, istodobno bi upravo njemački svjetski prvaci u putovanjima trebali uvidjeti da bezgranična sloboda odmora podrazumijeva i odgovornost. Bolje je putovati intenzivnije, nego sve više i sve dalje, a i ne treba lutati samo po dalekim odredištima. Između ruba Baltičkog mora i ruba Alpa mami više čari no što ih ljubitelj Ibize može raspoznati", naglašava Thomas Wuepper.