ZAGREB, 7. ožujka (Hina) -ZAGREB - Hrvati izvan domovine trebaju imati svoje predstavnike u Hrvatskom državnom saboru, a veća se pažnja mora posvetiti i mogućnostima iseljeničkih ulaganja u domovinu, kao i zaštiti njihovih štednih
uloga u hrvatskim bankama. Zaključak je to redovitog godišnjeg zasjedanja Glavnog odbora Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) iznesen na današnjoj konferenciji za novinare. Glavni odbor krovne iseljeničke udruge Hrvata održavao se od petka u Zagrebu iza zatvorenih vrata, kako bi se, kazao je predsjednik HSK-a fra Šimun Šito Ćorić, što uspješnije izgrađivala veza Republike Hrvatske i hrvatskog "izvandomovinstva", koje broji oko 3,5 milijuna Hrvata i građana hrvatskog podrijetla u šezdesetak zemalja svijeta. Država bi, rečeno je, nizom poticajnih mjera trebala stimulirati iseljenike na ulaganje i povratak u domovinu, a posebna bi se pažnja trebala posvetiti povratku mladih. Predloženo je i osnivanje odbora za brigu o iseljenicima, koji bi, kako je zamišljeno, nadgledao djelokrug rada državnih tijela koji se bave dijasporom bez obzira kojem resornom ministarstvu pripadaju.ZAGREB - Sindikat djelatnika srednjih škola i učeničkih domova RH smatra kako se bez koncenzusa svih zainteresiranih sindikata koji djeluju u srednjem školstvu - 5 sindikata, ne mogu utvrditi ni
ZAGREB, 7. ožujka (Hina) -
ZAGREB - Hrvati izvan domovine trebaju imati svoje predstavnike u
Hrvatskom državnom saboru, a veća se pažnja mora posvetiti i
mogućnostima iseljeničkih ulaganja u domovinu, kao i zaštiti
njihovih štednih uloga u hrvatskim bankama. Zaključak je to
redovitog godišnjeg zasjedanja Glavnog odbora Hrvatskog svjetskog
kongresa (HSK) iznesen na današnjoj konferenciji za novinare.
Glavni odbor krovne iseljeničke udruge Hrvata održavao se od petka
u Zagrebu iza zatvorenih vrata, kako bi se, kazao je predsjednik
HSK-a fra Šimun Šito Ćorić, što uspješnije izgrađivala veza
Republike Hrvatske i hrvatskog "izvandomovinstva", koje broji oko
3,5 milijuna Hrvata i građana hrvatskog podrijetla u šezdesetak
zemalja svijeta. Država bi, rečeno je, nizom poticajnih mjera
trebala stimulirati iseljenike na ulaganje i povratak u domovinu, a
posebna bi se pažnja trebala posvetiti povratku mladih. Predloženo
je i osnivanje odbora za brigu o iseljenicima, koji bi, kako je
zamišljeno, nadgledao djelokrug rada državnih tijela koji se bave
dijasporom bez obzira kojem resornom ministarstvu pripadaju.
ZAGREB - Sindikat djelatnika srednjih škola i učeničkih domova RH
smatra kako se bez koncenzusa svih zainteresiranih sindikata koji
djeluju u srednjem školstvu - 5 sindikata, ne mogu utvrditi ni
izborna pravila, a niti odrediti termin socijalnih izbora. Pri
izostanku koncenzusa arbitar može biti samo Gospodarsko socijalno
vijeće, pa je, rečeno je, zahtjev za očitovanjem potpredsjednice
hrvatske Vlade Ljerke Mintas-Hodak "zakonski neutemeljen i potpuno
nepotreban". Sindikat, reagirajući na izjave Vesne Kanižaj,
predsjednice Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama
Hrvatske, u današnjem priopćenju napominje kako oni nisu prepreka
formiranju zajedničkog Pregovaračkog odbora ni socijalnim
izborima. U priopćenju se ističe da su isključivo Nezavisni
sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Vesna Kanižaj oni
koji sustavno već 3 mjeseca ne prihvaćaju međusindikalni dogovor te
pri tome izbjegavaju izbore ne želeći utvrditi broj članova
pregovaračkog odbora, što je zakonska pretpostavka utvrđivanju
izbornih pravila.
ZAGREB - Ivica Račan, predsjednik Socijaldemokratske partije,
čestitao je danas svim građankama Hrvatske 8. ožujka - Međunarodni
dan žena, ističući da je to simbol demokratske borbe za bolji
položaj žene. Posljedice rata, tranzicije, socijalne i gospodarske
situacije u Hrvatskoj, naročito se teško odražavaju na ženskom
dijelu populacije, kazao je Račan. Dodao je da SDP posebno ističe
socijalnu i radnu ravnopravnost žena te smatra da
socijaldemokratska solidarnost mora doći do izražaja upravo u
odnosu prema ženama i njihovom društvenom položaju.
JASENOVAC - Ivan Filipović, načelnik općine Jasenovac, umro je
jučer, nakon kraće i teške bolesti, u 49. godini života u
zagrebačkoj bolnici Rebro. Ivan Filipović, dragovoljac
Domovinskog rata, sudjelovao je u organiziranju obrane i
oslobođenju jasenovačke Posavine. Godine 1993. kada je osnovana
općina Jasenovac, izabran je za predsjednika općinskog vijeća, a
zatim za načelnika jasenovačke općine. Ivan Filipović bit će
pokopan u utorak, 9. ožujka u rodnoj Košutarici.
(Hina) td mć