OSIJEK, 6. ožujka (Hina) - "Ništa nas nije zanimalo, nego kako doći do heroina jer lakše droge više nisu bile dovoljne", rekli su Davor (1978) i Boris (1966) štićenici terapijske zajednice "Susret" iz Paučja kod Đakova na tribini
završnih razreda OŠ Vladimir Nazor u Čepinu. Do novca sam u posljednje vrijeme dolazio isključivo krađom, rekao je Davor. Gram heroina u Osijeku, Đakovu, Vinkovcima i drugim mjestima prodaje se po sto maraka, a težim ovisnicima dostatan je tek za dan ili dva.
OSIJEK, 6. ožujka (Hina) - "Ništa nas nije zanimalo, nego kako doći
do heroina jer lakše droge više nisu bile dovoljne", rekli su Davor
(1978) i Boris (1966) štićenici terapijske zajednice "Susret" iz
Paučja kod Đakova na tribini završnih razreda OŠ Vladimir Nazor u
Čepinu. Do novca sam u posljednje vrijeme dolazio isključivo
krađom, rekao je Davor. Gram heroina u Osijeku, Đakovu, Vinkovcima
i drugim mjestima prodaje se po sto maraka, a težim ovisnicima
dostatan je tek za dan ili dva.#L#
"U Osijeku nije problem kupiti drogu i zato izbjegavajte mjesta
gdje se počinje, kafiće i diskoklubove iako se droga isprva nudi
besplatno i ispred osnovnih škola", rekao je Boris koji je drogu
počeo uživati s dvanaest godina. Djeci su poručili "nemojte ni
probati jer svi počinjemo iz znatiželje, a iza nas stoje oni koji od
toga besramno žive".
Dvojica bivših narkomana s mr. Ivicom Šolom, profesorom moralne
teologije na Teološkom fakultetu u Đakovu i župnikom u Kuševcu,
održala su prije desetak dana tribinu o drogi u čepinskoj školi.
Šola ističe da "Crkva ne tretira problem droge, već se bavi osobom
koja je ugrožena, a u narkomanu vidi osobu koja je ranjena u svojoj
duši jer narkomani traže zaborav, sintetički bijeg."
Ministar unutarnjih poslova Ivan Penić, komentirajući problem
zlouporabe droge za nedavnog boravka u Osijeku, rekao je "da je
Hrvatska prosječno ugrožena, ni više ni manje nego druge zemlje u
zapadnoj Europi i svijetu. Svjetski putevi droge vode preko
Hrvatske, a osobito dva, prastari tzv. balkanska ruta i drugi,
preko Jadrana prema srednjoj Europi. O tom problemu otvorena je
rasprava u Hrvatskom državnom saboru, a zastupnici s pravom
očekuju, inzistiraju i traže od nas bespoštednu borbu za koju sam i
ja", rekao je ministar Penić.
Posebno je istaknuo da se rezultati ne mogu postići samo represijom
iako ona podrazumijeva ulične redukcije, racije, blokiranje većih
kanala koji su, kako je rekao, već i prekinuti, a i dalje će se na tom
raditi. U borbi protiv droge moraju biti uključeni svi, od
županija, gradova, Crkve, škole i osobito obitelji. Dobro poznajem
švedski program borbe protiv droge koji se počeo provoditi prije 20
godina. Prije pet godina skoro su odustali od njega, ocjenjujući da
su skoro nemoćni, a danas imaju najmanji broj mladih uživatelja
droge jer ih ona više ne zanima budući da su im pruženi drugi
sadržaji, rekao je Penić.
Primjerice u Chicagu, kada su odlučili uglavnom samo represijom ići
u borbu protiv droge i angažirali nekoliko tisuća policajaca, nije
spriječena uporaba droge, već naprotiv, samo je višestruko
povećana njezina cijena. Kad su u program uključili najširu
zajednicu, rezultati nisu izostali i Chicago danas ima pozitivne
rezultate, izjavio je ministar.
Veliku opasnost Penić vidi u radu ugostiteljskih objekata do
jutarnjih sati, no istaknuo je da se prema maloljetnicima koji se u
kasnim satima nađu na ulici ne smiju primijenjivati nikakve
represivne mjere, nego naprotiv, nježno postupati. Ako je
potrebno, dodao je, takve mladiće i djevojke odvede se roditeljima
i skrene im se pozornost pitanjem, znate li gdje je bilo vaše
dijete?
Komentirajući situaciju u Osječko-baranjskoj županiji ministar je
rekao: "Podaci na papiru govore da Osijek nije toliko izložen tom
zlu, međutim, postoje sumnje da toga ima daleko više".
"Kolegama u PU sam rekao: Gospodo, zasucite rukave! Pitao sam na
sastanku s njima tko je zapovjednik đakovačke Policijske postaje.
Nije to prozivka da se nekome naudi, nego da se kaže - 'gospodine
zapovjedniče, vi imate puno posla u svom gradu i prihvatite se
toga!'".
Predstojnik Psihijatrijske klinike osječke Kliničke bolnice dr.
Nikola Mandić problem droge ocjenjuje kao jedan od najtežih
problema čije se posljedice ne mogu potpuno sagledati. Po njegovim
riječima, na toj se klinici godišnje liječi deset do 12 najtežih
ovisnika o drogi.
Nitko nema prave podatke koliko je, primjerice, osječka mladost
ugrožena drogom, rekao je dr. Mandić, ali je istaknuo da je "još
prije nekoliko godina anketa u srednjim školama pokazala da je 10 do
12 posto srednjoškolaca bilo u dodiru s drogom".
U dvorištu PU osječko-baranjske djelatnici Odjela za suzbijanje
opojnih droga priredili su demonstraciju otkrivanja droge uz pomoć
pasa. Labrador Astor i njemački ovčar Bell, odlično uvježbani
policijski psi, dobro skivenu drogu u dvama automobilima otkrili su
vrlo brzo. Demonstraciji je, osim načelnika Odjela za analitičke
poslove PU Željka Vajde, bio nazočan i Age Anthonsen, šef
promatračke skupine policije UN-a, čije je sjedište u prostorijama
PU osječko-baranjske. Novinarsku tvrdnju izrečenu na temelju
razgovora s narkomanima, da su pripadnici međunarodnih postrojba,
ponajprije UNPROFOR-a, za vrijeme svog mandata "pripomogli
raspačavanju i donošenju droge u hrvatsko Podunavlje", Age
Anthonsen odbio je komentirati.
Djelatnici Odjela za suzbijanje zlouporabe droge PU prošle su
godine podnijeli 104 kaznene prijave za zlouporabu droge od 116
prijava. Obavljeno je 95 zapljena.
Podaci ne govore dovoljno o ozbiljnosti situacije jer su prošle
godine dva osječka mladića umrla od pretjerane konzumacije droge. S
ocjenom se složio načelnik Odjela za analitičke poslove PU Željko
Vajda dodajući da je posebno zabrinjavajuća situacija u Đakovu i u
samom Osijeku. Osim policije, "tom se zlu moraju suprotstaviti svi
u društvu, osobito obitelji", rekao je.
(Hina) vs vkn