HR-VLADA RDW 4. III. PREGLED TISKA NJEMAČKI RADIO - RDW4. III. 1999.Pregled tiska?Središnji projekt modernog doba? - ovim riječima je njemački savezni ministar financija Oskar Lafontaine opisao uvođenje ekološkog poreza u Njemačkoj.
Sasvim drugim riječima na uvođenje ekološkog poreza reagiraju danas komentatori njemačkih dnevnih listova. Prema njihovom mišljenju, primjena ovakve ekološke porezne reforme nedosljedna je i neprijateljska prema gospodarstvu ili čak u suprotnosti sa socijalnim načelima.Dnevnik BADISCHE NEUESTE NACHRICHTEN zastupa sljedeće mišljenje: Ne, ovdje se zaista ne radi o uvođenju ekološke porezne reforme - jer su nameti na izvore energije preniski. Oni, doduše, iz džepova izvlače novac kako obiteljima tako i industrijskim pogonima, ali ne potiču potpuno odbacivanje potrošača energije ili njihovu zamjenu ulaganjima koja bi uštedjela energiju. A onaj tko uopće ne uplaćuje u mirovinski fond, taj zauzvrat, kao kompenzaciju, nema ništa od sniženja stope mirovinskog osiguranja u visini od skromnih 0,8 posto, piše list NEUE BADISCHE NACHRICHTEN. O istoj temi dnevnik NEUE OSNABRUECKER ZEITUNG primjećuje: Kancelar Schroeder je izjavio da je središnji cilj njegova mandata smanjenje broja
NJEMAČKI RADIO - RDW
4. III. 1999.
Pregled tiska
?Središnji projekt modernog doba? - ovim riječima je njemački savezni
ministar financija Oskar Lafontaine opisao uvođenje ekološkog
poreza u Njemačkoj. Sasvim drugim riječima na uvođenje ekološkog
poreza reagiraju danas komentatori njemačkih dnevnih listova.
Prema njihovom mišljenju, primjena ovakve ekološke porezne reforme
nedosljedna je i neprijateljska prema gospodarstvu ili čak u
suprotnosti sa socijalnim načelima.
Dnevnik BADISCHE NEUESTE NACHRICHTEN zastupa sljedeće mišljenje:
Ne, ovdje se zaista ne radi o uvođenju ekološke porezne reforme -
jer su nameti na izvore energije preniski. Oni, doduše, iz džepova
izvlače novac kako obiteljima tako i industrijskim pogonima, ali ne
potiču potpuno odbacivanje potrošača energije ili njihovu zamjenu
ulaganjima koja bi uštedjela energiju. A onaj tko uopće ne uplaćuje
u mirovinski fond, taj zauzvrat, kao kompenzaciju, nema ništa od
sniženja stope mirovinskog osiguranja u visini od skromnih 0,8
posto, piše list NEUE BADISCHE NACHRICHTEN. O istoj temi dnevnik
NEUE OSNABRUECKER ZEITUNG primjećuje: Kancelar Schroeder je
izjavio da je središnji cilj njegova mandata smanjenje broja
nezaposlenih, međutim, upravo najnoviji ekološki porez prijeti
postizanjem suprotnog cilja. Jedino za financijske uprave ovaj će
projekt stvoriti nova radna mjesta - i to na teret poreznih
obveznika. Promatrano čak iz ekološkog ugla - čitava reforma nema
baš mnogo smisla. Kako inače protumačiti činjenicu da za poduzeća
koja u velikim količinama troše energiju, i time opterećuju okoliš,
postoji čitav niz olakšica. Ili, drugim riječima: tko puno troši,
plaća manje, zaključuje list NEUE OSNABRUECKER ZEITUNG.
Dnevnik MAERKISCHE ALLGEMEINE iz Potsdama bilježi: Prije svega,
dvije su stvari krive za to da je ekološki porez, kao dobro
zamišljeni projekt, završio kao loše izveden projekt. Prvo, ionako
vrlo visoke cijene izvora energije u Njemačkoj sada će se u
nacionalnom okviru povećati još više. Ono što Zeleni nazivaju
'nacionalnim primjerom i prethodnicom', bez potrebe pogoršava
stanište Njemačke. Drugi nedostatak je paušalno poskupljenje
energije. Detaljna analiza mogućnosti štednje energije pospješila
bi i imala bi smisla za ciljano oporezivanje više odo sadašnje opće
sumnje - neumjerene potrošnje energije koja se odnosi na sve.
List SCHWAEBISCHE ZEITUNG ukazuje na jedan sasvim drugi aspekt
ekološke porezne reforme. Rezultat reforme je to da poskupljenje
vožnje autobusom i tramvajem neće poticati prijelaz s automobila na
korištenje javnog prijevoza, a to pokazuje da je njemačkoj crveno-
zelenoj saveznoj vladi prije stalo do punjenja blagajni nego do
zaštite okoliša. Ostaje nada da će SPD i Zeleni iz djelovanja
prihvaćenoga zakona u idućih nekoliko mjeseci povući zaključke za
nove korake u vezi s ekološkim porezom. Načelo 'learning by doing' u
poreznoj politici vrlo brzo može postati i vrlo skupo, zaključuje
list SCHWAEBISCHE ZEITUNG.
Državni dnevnik SUEDDEUTSCHE ZEITUNG predstavio je u svojem
današnjem izdanju Hashima Taqija - novog šefa vlade kosovskih
Albanaca. U redovima Oslobodilačke vojske Kosova Hashim Taqi nosi
naziv ?zmija?. Od kako se u kolovozu prošle godine pojavio među
političkim predstavnicima glavnog stožera OVK-a, pokazalo se da ga
se vrlo teško može uhvatiti. Na mirovnoj konferenciji u
Rambouilletu, kao predvodnik izaslanstva kosovskih Albanaca,
vodio je vijugavi smjer, baš kao zmija. I sada je, čini se, ogulivši
staru zmijsku kožu, nakon imenovanja na mjesto šefa privremene
vlade kosovskih Albanaca, Hashim Taqi postao politički vođa
kosovskih Albanaca. Adem Demaqi, donedavni ?glavni politički
predstavnik? Oslobodilačke vojske Kosova koji je prije nekoliko
dana dao ostavku, vjerojatno je osjetio otrovne ugrize Taqija.
U Rambouilletu je Taqi ostavio neujednačen dojam. Jedan zapadni
diplomat izjavio je da je ovaj 31-godišnjak preopterećen.
Izaslanstvo kosovskih Albanaca Taqija je doživjelo kao neodlučnu
osobu koja je rastrgana između američkog pritiska i tvrdog
stajališta dijelova OVK-a koji ne žele predati oružje ni u slučaju
NATO-va protektorata nad Kosovom te uporno ustraju na zajamčenoj
opciji neovisnosti Kosova. Poznavatelji prilika u Prištini
izjavljuju da je pet predstavnika OVK-a Taqija za voditelja svojeg
izaslanstva izabralo upravo zbog njegove relativno male političke
težine.
Američka državna tajnica Albright navodno je bila iznenađena i
zaprepaštena kada je upravo Taqi bio jedini među kosovskim
Albancima koji je odbio prihvatiti nacrt plana kontaktne skupine i
time ublažio pritisak prijetnje bombardiranjem upućen Beogradu.
Prije toga Taqi se dogovarao s Demaqijem, koji je bojkotirao
konferenciju. Na koncu se izaslanstvo dogovorilo da će potpisati
tek nakon dogovora na Kosovu.
Taqi potječe iz Drenice, područja s bogatom tradicijom pobunjenika
među kosovskiim Albancima. Rođen je 1967. godine. U Prištini je
studirao povijest, a nakon gušenja autonomije na Kosovu, 1989/90.,
bio je aktivist u neovisnom studentskom savezu. Godine 1992.
napušta Kosovo, a jedan srbijanski sud osuđuje ga u odsutnosti zbog
?subverzivnog djelovanja?. U Njemačkoj i Švicarskoj Taqi stupa u
dodir s Narodnim pokretom Kosova, prethodnicom OVK-a. Priključuje
se takozvanoj skupini Drenica, oko Adema Jasharija, koju je
srbijanska policija prije godinu dana ?likvidirala?. Taqi je s
Jasharijem boravio i u Albaniji na izobrazbi gerilaca. Tijekom rata
na Kosovu Taqi je postao voditelj političke uprave glavnog stožera
Oslobodilačke vojske Kosova. Prije toga bio je šef OVK-a na
oslodođenom području oko Mališeva, koje su Srbi prošlog ljeta
ponovno osvojili.
Kad se izaslanstvo kosovskih Albanaca u Rambouilletu, dokazujući
svoje jedinstvo, dogovorilo oko prijedloga stvaranja vlade pod
vodstvom Oslobodilačke vojske Kosova, najprije je za šefa vlade
spomenut Jakub Krasniqi, glasnogovornik OVK-a. Međutim, prednost
je dobio mladi Hashim Taqi, zaključuje list SUEDDEUTSCHE ZEITUNG.
(RDW)