FR-US-CN-režimi-Diplomacija-Vlada-Ljudska prava-Organizacije/savezi FRANCUSKA-LIBERATION OD 3.3.99.ALBRIGHT U PEKINGU FRANCUSKALIBERATION3. III. 1999.Teški dani za Madeleine Albright u Pekingu"Kao što se moglo i očekivati, posjet
Madeleine Albright Kini protekao je u jako napetom ozračju. 'Ljudska su prava bila najteža tema naših razgovora', priznala je jučer nakon razgovora. U petak, uoči službenog puta, američki je State Department objavio godišnje izvješće u kojemu je Kini dodijeljeno prvo mjesto među represivnim režimima. Odmah u subotu Kina je izrazila svoje 'negodovanje', a u ponedjeljak je agencija Nova Kina odgovorila objavljivanjem dugačkog izvješća u kojemu se napada stanje ljudskih prava u SAD-u.Na ovim je susretima gospođa Albright preporučila kineskim vlastima da odobre djelovanje oporbenih stranaka. Peking je ostao pri svom uobičajenom stajalištu, tvrdeći da se kineska zamisao o ljudskim pravima razlikuje od zapadne te da je ova rasprava izlika pod kojom se Amerikanci 'upleću u unutarnje kineske probleme.' Dakle, razgovor gluhih, jako daleko od ozračja otvorenosti koje je pratilo posjet Billa Clintona Kini u lipnju 1998.Pitanje bi se ponovno trebalo postaviti u mjesecu travnju u Ženevi
FRANCUSKA
LIBERATION
3. III. 1999.
Teški dani za Madeleine Albright u Pekingu
"Kao što se moglo i očekivati, posjet Madeleine Albright Kini
protekao je u jako napetom ozračju. 'Ljudska su prava bila najteža
tema naših razgovora', priznala je jučer nakon razgovora. U petak,
uoči službenog puta, američki je State Department objavio godišnje
izvješće u kojemu je Kini dodijeljeno prvo mjesto među represivnim
režimima. Odmah u subotu Kina je izrazila svoje 'negodovanje', a u
ponedjeljak je agencija Nova Kina odgovorila objavljivanjem
dugačkog izvješća u kojemu se napada stanje ljudskih prava u SAD-
u.
Na ovim je susretima gospođa Albright preporučila kineskim
vlastima da odobre djelovanje oporbenih stranaka. Peking je ostao
pri svom uobičajenom stajalištu, tvrdeći da se kineska zamisao o
ljudskim pravima razlikuje od zapadne te da je ova rasprava izlika
pod kojom se Amerikanci 'upleću u unutarnje kineske probleme.'
Dakle, razgovor gluhih, jako daleko od ozračja otvorenosti koje je
pratilo posjet Billa Clintona Kini u lipnju 1998.
Pitanje bi se ponovno trebalo postaviti u mjesecu travnju u Ženevi
pred povjerenstvom UN-a za ljudska prava. Prošle je godine
Washington prestao predlagati rezolucije kojima se osuđuje Peking,
dok su Europljani 1995. prihvatili stajalište 'konstruktivnog
dijaloga'. No, Kongres bi uskoro mogao promijeniti mišljenje.
'Amerikanci će se naći u teškom položaju, misli jedan diplomat, jer
će istodobno ugostiti premijera Zhu Rongjia kojega poštuju zbog
gospodarskih reforma i ne žele posjet dovesti u pitanje. Možda će
potaknuti koju europsku zemlju da umjesto njih napadne Kinu pred
povjerenstvom.'
Drugi važan razlog neslaganja: strategijska pitanja. Program
proširenja NATO-a na istok i projekt balističke obrane u koji SAD
žele uključiti Južnu Koreju, Japan i, možda, Tajvan, Kina
doživljava kao pokušaj blokade.
Sredinom veljače Pentagon je otkrio više od stotinu kineskih raketa
koje su bile usmjerene prema Tajvanu, ustvrdivši u izvješću koje je
podnijeto Kongresu, da će '2005. Kina imati preveliku vojnu
prednost u odnosu na Tajvan.' Zato bi Tajvan mogao kupiti četiri
najsuvremenija američka razarača (Aegis), priopćio je u nedjelju
tajvanski tisak.
Ovo upletanje izaziva ogorčenje Pekinga koji je 11. II. upravio
novi poziv za ujedinjenje Tajvana i kineskog kontinenta koji su
razdvojeni od 1949. 'Nikakvu odluku u vezi s projektom balističke
obrane još nismo donijeli', rekla je Madeleine Albright kineskom
kolegi, dodavši da bi bilo dobro da Peking 'smanji svoju prijetnju'
raketama Tajvanu.
U tom okršaju dviju sila ipak se očituje želja za nastavkom razvitka
bilateralnih odnosa. Jedino područje na kojemu se danas sloga čini
mogućom jesu financije. Državna je tajnica pozdravila odluku
kineske vlade da ne devalvira svoju valutu. Naoko besmislen potez,
budući da je Kina, da bi nadoknadila to odustajanje od devalvacije,
povećala izvoz u Sjedinjene Države i smanjila uvoz, povećavajući
time američki trgovinski deficit koji iznosi 57 milijardi dolara
(oko 350 milijardi franaka, 54 milijarde eura).
Unatoč tomu, SAD se prvi put pokazao osjetljivim za ulazak Kine u
Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO - World trade organization)
koji tapka na mjestu već dvanaest godina. Hoće li Bill Clinton
predati taj dar kineskom premijeru prigodom njegova boravka u SAD-
u, u mjesecu travnju, kako bi progutao gorke pilule ljudskih prava i
vojnih pritisaka? Američka predstavnica za vanjsku trgovinu
Charlene Barchefsky trebala bi danas doći u Peking kako bi
razgovarala o tom bolnom pitanju", izvješćuje iz Pekinga Caroline
Puel.