HNB O KREDITIRANJU MINISTARSTVA FINANCIJA

HNB o kreditiranju Ministarstva financija Hrvatska narodna banka (HNB) u suradnji s Ministarstvom financija RH od siječnja ove godine otvorila je mogućnost korištenja okvirnog kredita do iznosa od 400 milijuna kuna namijenjenih pokriću minusa na računu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji nastaje zbog isplate mirovina u gotovini putem pošte, stoji u današnjem priopćenju HNB-a. Korisnik kredita je Ministarstvo financija. Kredit je prvi puta korišten u siječnju, vraćen je tijekom veljače, te u tom razdoblju nije bilo pojave minusa na računu mirovinskog fonda. Okvirni kredit ponovno je korišten i radi transfera za isplatu mirovina u veljači, no unatoč tome korišten je platni sustav za isplatu mirovina ulaskom u minus. Maksimalni minus na računu mirovinski je fond od početka korištenja okvirnog kredita zabilježio 23. veljače, u iznosu od 232,6 milijuna kuna, a nakon toga minus se smanjuje, pa je na dan 27. veljače iznosio 129,3 milijuna kuna. Kako stoji u priopćenju HNB-a, mirovinski fond od studenoga prošle godine ima pojačane probleme s financiranjem isplata mirovina, zbog čega je njegov račun kod Zavoda za platni promet 23. studenoga bio u minusu 215,6 milijuna kuna, odnosno 24. prosinca 370,9 milijuna kuna. Minusi tehnički nastaju zbog isplate mirovina u gotovini putem pošte, odnosno nalozi za gotovinsku isplatu izdaju se bez trenutačne kontrole pokrića na računu Fonda. Na račun mirovinskog fonda svakodnevno se slijeva priljev po osnovi naplate doprinosa, pa minusi nestaju nakon nekoliko dana. No, bez obzira na tu okolnost, poslovanje s minusom neprihvatljivo je sa stanovišta novčane politike i ostvarivanja zakonom predviđenih ovlasti i zadaća središnje monetarne institucije, stoji u priopćenju. Kako je okvirni kredit HNB-a otvoren upravo radi izbjegavanja pojave minusa na računu Fonda, guverner HNB-a dr. Marko Škreb donio je 1. ožujka ove godine uputu koja onemogućava korištenje platnog sustava za isplatu mirovina u budućnosti prije nego što je osigurano pokriće. HNB smatra da iznosi okvirnog kredita i minusa o kojima je riječ ne narušavaju mogućnost ostvarivanja ciljeva monetarne politike. Korištenje zajmova središnje banke regulirano je Zakonom o HNB-u, koji predviđa da se država može, radi premošćivanja vremenske neusklađenosti između pritjecanja prihoda i izvršavanja rashoda, kratkoročno zadužiti do iznosa od pet posto rashoda proračuna za tekuću godinu. To znači da zakonski maksimum do kojega se država može tako zadužiti kod HNB-a u ovoj godini iznosi približno 2.450 milijuna kuna. Ukupni iznos kredita proračunu na dan 27. veljače, koji uključuje i taj okvirni kredit Ministarstvu financija i minus na računu mirovinskog fonda, iznosio je 1.583,7 milijuna kuna, tj. 65 posto zakonski dopuštenog iznosa. Do potrebe korištenja znatnijih kredita od središnje banke došlo je zbog opće gospodarske situacije i, prije svega, zbog produženja roka naplate poreza na dodanu vrijednost s 15 na 30 dana. HNB je i predvidjela pojačano kreditiranje proračuna u prvom ovogodišnjem tromjesečju, imajući u vidu učinak slabije naplate fiskalnog prihoda. Iznosi o kojima je riječ uklapaju se u monetarne projekcije, a one, pak, osiguravaju ispunjenje glavnog cilja HNB-a - čuvanje stabilnosti cijena. Ukupna ponuda novca u Hrvatskoj i dalje je pokrivena deviznim pričuvama, a HNB jamči da će takvo pokriće i sačuvati, priopćeno je iz HNB-a.