ZASTUPNIČKI DOM: O TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICAMA, ZAŠTITI KULTURNIH DOBARA

ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - Hrvatsko tržište vrijednosnih papira ostvarilo je dinamičan rast tijekom 1997. godine, ali je lani taj trend bio izuzetno nepovoljan što se nastavlja i danas. Razlozi tomu su svjetska financijska kriza, politički pritisci na Hrvatsku koji su uzrokovali povlačenje stranih investitora, ali i neki negativni ekonomski pokazatelji u hrvatskom gospodarstvu, kao što su nelikvidnost, rast kamatnih stopa, deficit tekućeg računa bilance plaćanja, problemi u bankarstvu. No, unatoč tomu treba ustrajati u nastojanju da se stvori stabilno i transparentno tržište kapitala i njegov što bolji institucionalni okvir. Istaknuo je to predsjednik Komisije za vrijednosne papire Ivica Smiljan podnoseći danas Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora Izvješće o radu Komisije od osnivanja do kraja 1997. i za prvo polugodište prošle godine. #L# U ime Kluba SDP-a Željka Antunović zamijetila je da je Izvješće podnijeto krajem studenogaa prošle godine, pa je pomalo deplasirano o njemu raspravljati tek danas. Ažurno podnijeta izvješća treba ažurno i raspraviti, kazala je. Antunović je, kao i nekolicina zastupnika drugih oporbenih stranaka, zamijetila da je Komisija prekasno osnovana, nakon što su već obavljene neke transakcije, privatizacija nekih poduzeća. U raspravi je također naglašeno kako treba jačati nezavisnost Komisije, predloženo je donošenje kvalitetnijeg zakona o vrijednosnim papirima, bolja zaštita dioničara u čemu bi Komisiji trebala pomoći i Vlada. Dom je raspravio i Konačni prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, koji bi se odnosio na više od sedam tisuća nepokretnih kulturnih dobara, te više od 50.000 pokretnih kulturnih dobara. Novine su sustavna zaštite i očuvanja tih dobara, uređenje vlasničkih odnosa, uređenje pretpostavki za gospodarenje kulturnim dobrima te uvođenje spomeničke rente. Rentu od dva posto dohotka ili dobiti iz djelatnosti ugostiteljstva, trgovine ili prometa, a kao rezutat pogodnosti iskorištavanja kulturnog dobra, izdvajalo bi se u državni proračun. No, zastupnici su u raspravi većinom bili mišljenja da bi spomenička renta u većem dijelu trebala biti prihod lokalne samouprave, a da skrb o kulturnoj baštini ne bi smjela u potpunosti biti centralizirana. Predloženo je također uvođenje poreznih olakšica za ulaganja u spomeničku baštinu, te je zamijećeno da se u predloženom zakonu nedovoljno govori o obnovi u Domovinskom ratu oštećenih kulturnih dobara. Prema iznijetim podacima tijekom rata oštećeno je više od 2.400 nepokretnih kulturnih dobara. Zastupnički je dom raspravio i izvješće o uredbama koje je Vlada donijela nakon 17. rujna prošle godine, te Program statističih istraživanja u ovoj godini. (Hina) bn/sšh ds