ZAGREB, 2. ožujka (Hina) - Tri hrvatske stambene štedionice - Prva stambena štedionica, Wuestenrot stambena štedionica i Stambena štedionica u Varaždinu - zatražile su od Ministarstva financija da im, zbog nedavnih promjena tečaja
kune u odnosu na njemačku marku i stabilnosti pologa, dopusti vođenje poslovanja - u kunama kao i do sada, ali uz valutnu klauzulu. Na taj način ne bi se promijenio odnos prema štedišama, koji će svoje uplate i dalje plaćati u kunama, ističu u štedionicama, a neće se mijenjati ni iznos državne premije koji se isplaćuje iz proračuna štedišama.
ZAGREB, 2. ožujka (Hina) - Tri hrvatske stambene štedionice - Prva
stambena štedionica, Wuestenrot stambena štedionica i Stambena
štedionica u Varaždinu - zatražile su od Ministarstva financija da
im, zbog nedavnih promjena tečaja kune u odnosu na njemačku marku i
stabilnosti pologa, dopusti vođenje poslovanja - u kunama kao i do
sada, ali uz valutnu klauzulu. Na taj način ne bi se promijenio
odnos prema štedišama, koji će svoje uplate i dalje plaćati u
kunama, ističu u štedionicama, a neće se mijenjati ni iznos državne
premije koji se isplaćuje iz proračuna štedišama.#L#
U Ministarstvu financija potvrdili su da su izviješteni o
traženjima štedionica te da je prijedlog trenutačno u proceduri.
Sve su tri štedionice na Hinin upit potvrdile kako je nakon velikog
broja ugovora zaključenih od početka poslovanja u drugoj polovici
prošle godine, u 1999. zbog promjene tečaja kune primjetan pad
broja ugovora, a razročen je i određeni broj jednokratnih uplata.
Stoga predstavnici triju štedionica, polazeći od nemijenjanja
zakonskog modela, predlažu vezanje kunskog iznosa uz tečaj
njemačke marke. Predloženim modelom ne bi se zadiralo ni u državni
proračun, a osigurala bi se stabilnost poslovanja štedionica i
sigurnost, odnosno zaštitila bi se vrijednost uloga stambenim
štedišama, slažu se predstavnici svih triju štedionica.
Kako pojedini štediše ne bi bili oštećeni ako Ministarstvo
financija dopusti primjenu valutne klauzule, osim za
novosklopljene ugovore, predloženi model primjenjivao bi se i
retroaktivno na sve dosad sklopljene ugovore.
Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje
predložio je predsjednik saborskog Odbora za financije dr. Đuro
Njavro. Glavna bi zadaća zakona bila omogućiti nižu kamatnu stopu
na kredite, što bi omogućilo intenziviranje stambene izgradnje i
drugih pretećih industrija.
Hrvatske štedionice za stambenu štednju, sukladno zakonskim
odrednicama, odobravaju na štedni ulog 3 posto fiksne godišnje
kamatne stope, a takvu štednju stimulira država premijom iz
proračuna u iznosu od 25 posto godišnjih štednih uplata. Maksimalan
iznos državne premije po štediši je 1250 kuna. Uz pravo na premiju
iz državnog proračuna, štediše stječu i pravo na stambeni kredit uz
šestpostotnu fiksnu godišnju kamatnu stopu, s rokom koji je
dvostruko veći od razdoblja u kojem se štedjelo.
Prve otvorene štedionice u Hrvatskoj bile su Prva stambena
štedionica u vlasništvu Zagrebačke banke te Wuestenrot stambena
štedionica, kojoj je vlasnik Bank Austria Creditanstalt Croatia.
Stambena štedionica u Varaždinu, u vlasništvu 24 srednje i manje
hrvatske banke, počela je s radom krajem prošle godine.
(Hina) kg/db db