RU-N.IZVEST. 26.2.KOSOVSKA VLADA

RUSIJA NOVIE IZVESTIJA 26. II. 1999. Kosovski Albanci osnovali 'privremenu vladu' "Tek što su izaslanstva Srba i kosovskih Albanaca nakon sedamnaestodnevnih pregovora napustila Rambouillet i vratila se na rodnu grudu, došlo je do naglog zaoštravanja njihovih stajališta. Ovi potonji odmah su objavili da su osnovali 'privremenu vladu' koju čine predstavnici pobunjeničke Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), umjerenog Demokratskog saveza Kosova Ibrahima Rugove i radikalnog Ujedinjenog demokratskog pokreta koji predvodi teoretičar 'velike Albanije' Rexep Qosia. 'Premijer' će biti jedan od zapovjednika OVK-a koji će upravljati pokrajinom do izbora koji su predviđeni mirovnim planom. Jedini cilj oružane borbe pripadnika OVK-a jest neovisnost Kosova, što god da se dogovaraju u dvorcu Rambouilletu. 'Mi ne trebamo računati s obećanjima i prijetnjama (kontaktne skupine i NATO-a, J.K.). Mi se moramo osloniti samo na vlastite snage i vjerovati u našu vojsku i našu konačnu pobjedu. A ostvarit ćemo je ujedinjenjem s našom oslobodilačkom vojskom i nećemo čekati da nam netko dade tu slobodu', izjavio je jedan od vođa OVK-a, Adem Demaqi, kojega nazivaju 'albanskim Mandelom' jer je 18 godina proveo po srbijanskim zatvorima. Srbi pak drže da je prva faza konferencije u Rambouilletu njihov veliki uspjeh, a da je osnutak 'privremene vlade' još jedan izazov kosovskih Albanaca. Jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević nije pristao ni na kakve ustupke i istodobno je - drugi put u zadnjih pet mjeseci - umakao NATO-ovim zračnim napadima. Američka je strategija doživjela poraz, a europski članovi kontaktne skupine (SAD, Rusija, Francuska, Velika Britanija, Njemačka i Italija) ne žele igrati ulogu statista na pregovorima. Pače, Srbi su već najavili da njihovo izaslanstvo neće doći u Rambouillet 15. ožujka na nastavak pregovora. Beograd je spreman dati Kosovu visok stupanj samouprave, ali ne takve kakvu traži kontaktna skupina. 'Suverenitet Jugoslavije nije spojiv s uspostavom dužnosti predsjednika Kosova i ustavnog suda', rekao je srbijanski dopredsjednik vlade Ratko Marković koji je sudjelovao na pregovorima u Rambouilletu. Uvođenjem dužnosti predsjednika, Kosovo bi, misli Beograd, imalo isti status kao Srbija i Crna Gora koje čine SRJ, što bi bilo početak njegova osamostaljenja. Na koncu je Beograd opetovao izjavu o tome kako raspoređivanje NATO-ovih ili nekih drugih stranih vojnih snaga u nemirnoj pokrajini, uključujući i ruske, nije dopustivo. NATO u međuvremenu izražava zabrinutost zbog srpskog prebacivanja dodatnih vojnih postrojba na Kosovo - tenkova, oklopnih transportera, topništva i pješaštva. One se djelomično raspoređuju duž granice s Makedonijom gdje boravi šest tisuća NATO-ovih pripadnika koje se kani poslati na Kosovo. To je preraspoređivanje, prema prosudbi zapadnih stratega, u vezi s pripremama za sveobuhvatne napade na odrede OVK-a u slučaju da mirovna konferencija ne uspije ili s pripremom obrambenih crta ako dođe do vojnog napada snaga Sjevernoatlantskog saveza. 'Činimo sve kako bi Srbi shvatili da time čine veliku pogrješku', opet im prijeti državna tajnica Madeleine Albright. Proučavajući rezultate susreta u Rambouilletu, zapadni diplomati, želeći ostati anonimni, ističu da je on ozbiljan poraz za SAD i Madeleine Albright koja je uzurpirala mjesto 'glavnog pregovarača'. Amerikanci su podcijenili tvrdoglavost albanskih štićenika i njihove beskrajne unutarnje svađe, kao i nepristanak Europljana da se slijepo pokoravaju. Washington je, primjećuje jedan francuski diplomat, bio žrtva vlastite primitivne sheme prema kojoj on ima posla sa 'zlikovcem Miloševićem' i 'dobrim Albancima'. Čini se da gospođa Albright ne želi odustati od nje ni ubuduće. U govoru pred povjerenstvom Senata za vanjske poslove, ona je, nakon povratka iz Rambouilleta, ponovno nazvala Miloševića 'glavnom smetnjom' na putu k miru. Što se tiče Albanaca, oni će ponuđeni sporazum potpisati, uvjerena je državna tajnica, samo ako SAD bude sudjelovao u vojnim snagama koje će doći na Kosovo. S druge strane Atlantika, kosovski Albanci ne uživaju samo potporu establishmenta koji ih iskorištava u borbi s mrskim Miloševićem, već i albanske dijaspore koja u SAD-u ima oko četiristo tisuća ljudi. Organizacija koju su utemeljili pod nazivom 'Domovina zove', prikupila je prošle godine deset milijuna dolara za pomoć borcima OVK-a. Jedan od njezinih predstavnika Florin Krasniqi rekao je američkome posredniku Richardu Holbrookeu: 'Želite li da rat traje deset godina, mi smo spremni. Previše je krvi proliveno. Mi nikada nećemo živjeti sa Srbima. I točka'", piše Jurij Kovaljenko.