ZAGREB, 24. veljače (Hina) - Hrvatska je uspješno prodala svoje euroobveznice denominirane u euru, čime dobiva 300 milijuna eura ili 2,2 milijarde kuna. Euroobveznice su prodane na rok od 7 godina i po kamatnoj stopi od 7,375 posto.
Svake godine iz proračuna će se otplaćivati kamata, a cjelokupni dug bit će vraćen 2006. godine, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar financija Borislav Škegro koji je i obavio čitav posao oko plasiranja i prodaje euroobveznica koji je jučer usješno završen u Londonu.
ZAGREB, 24. veljače (Hina) - Hrvatska je uspješno prodala svoje
euroobveznice denominirane u euru, čime dobiva 300 milijuna eura
ili 2,2 milijarde kuna. Euroobveznice su prodane na rok od 7 godina
i po kamatnoj stopi od 7,375 posto. Svake godine iz proračuna će se
otplaćivati kamata, a cjelokupni dug bit će vraćen 2006. godine,
kazao je na današnjoj konferenciji za novinare potpredsjednik
hrvatske Vlade i ministar financija Borislav Škegro koji je i
obavio čitav posao oko plasiranja i prodaje euroobveznica koji je
jučer usješno završen u Londonu.#L#
Škegro je izrazio zadovoljstvo čitavom transakcijom ističući da će
se sa 300 milijuna eura (2,2 milijarde kuna) podmiriti sve inozemne
financijske obveze koje Hrvatskoj dospjevaju u ovoj godini.
Dobiveni novac pridonijet će gospodarskoj stabilnosti i
stabilnosti tečaja, kazao je dodajući da je 300 milijuna EURA oko 13
posto sadašnjih deviznih rezervi Hrvatske narodne banke.
Govoreći o samoj promociji obveznica u sedam europskih gradova, a
što je jučer uspješno okončana prodajom u Londonu, Škegro je kazao
da je najvažnija točka u predstavljanju hrvatskog gospodarstva
bilo isticanje fiskalne fleksibilnosti, odnosno sposobnosti
hrvatskog gospodarstva da se nosi s potresima na tržištu
uzrokovanih azijskom i ruskom krizom.
Već tijekom puta, naglasio je, vidjeli smo da postoji interes za
obveznice iznad naših očekivanja. Škegro je istaknuo i svojevrsnu
hrabrost Hrvatske izlaskom s euroobveznicama denominiranim u
eurima, te naveo kako su predstavnici Slovenije, Litve i Slovačke
bili prisutni na promocijama i čekali ishod. Naime, dodao je, i te
se zemlje spremaju uskoro na slične transakcije.
Škegro je demantirao informacije, pripisujući ih novinarskom
neznanju, da je Hrvatska svoje euroobveznice loše prodala zbog
smanjenog kreditnog reitinga.
Potvrdio je da Hrvatska i dalje ima investicijski kreditni reiting
BBB-, a ne špekulativni kreditni reiting kao što se to pisalo.
Naime, netočne su informacije da se Hrvatsku tretira kao Mexiko ili
Argentinu s obzirom da te dvije zemlje plaćaju daleko veću kamatu na
svoje obveznice nego što je to slučaj sa hrvatskim
euroobveznicama.
Novinari su Škegru zamolili i za komentar o događajima u Hrvatskoj
tiskari.
"Svi koji su obveznici poreza moraju ga plaćati, zvali se Tisak,
Tiskara, A.B.C. i bili od bilo kakvog interesa", kazao je Škegro.
"Naplatit ću zadnju kunu poreza pa stale i sve tiskare svijeta",
kazao je ističući kako ga ne zanima što rade, čime se bave, tko im je
dužan. "Neka sami utjeraju svoje dugove, ako ne mogu neka dužnike
pošalju u stečaj i neka konačno prestanu kukati i sami nešto
poduzmu", poručio je Škegro.
Na pitanje o tečaju kune Škegro drži da će se tečaj stabilizirati te
da neće biti daljnjih klizanja.
(Hina) sšh ds