STATISTIKA

Statistika STOPA NEZAPOSLENOSTI 18,6 POSTO - Zaposlenih je u prosincu lani u Hrvatskoj bilo 1,33 milijuna, što je 0,9 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), stopa nezaposlenosti bila je 18,6 posto, odnosno, 0,4 postotna boda viša nego u studenome. U poslovnim subjektima, uključujući Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, prema privremenim podacima DZS- a, u prosincu je radilo 1,01 milijun osoba, jedan posto manje. U obrtu i slobodnim profesijama u tom je mjesecu bilo zaposleno 204,5 tisuća, 0,5 posto manje, dok je aktivnih osiguranika- individualnih poljoprivrednika bilo 108,9 tisuća ili 0,6 posto manje. U trgovačkim društvima, tvrtkama, ustanovama, tijelima, fondovima, udrugama, organizacijama i njihovim dijelovima, bez zaposlenih u djelatnosti obrta i slobodnih profesija, ministarstvima unutarnjih poslova i obrane i bez individualnih poljoprivrednika, u prosincu je, prema privremenim podacima, bilo 941,1 tisuću zaposlenih, jedan posto manje nego u studenom i 3,8 posto manje nego u prosincu preklani. Najviše zaposlenih bilo je u prerađivačkoj industriji, 261,5 tisuća, 1,2 posto manje nego u studenom, a slijedi 137,4 tisuće zaposlenih u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, 1,1 posto manje. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA SMANJENA 4,1 POSTO - Hrvatska je industrijska proizvodnja u siječnju, po podacima Državnoga zavoda za statistiku, bila 4,1 posto manja nego u istom mjesecu prošle godine. Promatrana prema glavnim industrijskim grupacijama, proizvodnja energije porasla je 16,7 posto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda smanjena 18,7 posto. Istodobno, proizvodnja kapitalnih proizvoda bila je 7,9 posto niža, trajnih proizvoda za široku potrošnju 4,6 posto viša, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju 6,2 posto niža. Kad je riječ o područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, porast proizvodnje za 20,4 posto zamijećen je kod opskrbe električnom energijom, plinom i vodom. U rudarstvu i vađenju proizvodnja je smanjena 14,6 posto, a u prerađivačkoj industriji 8,8 posto. U prerađivačkoj industriji, koja u strukturi bruto domaćeg proizvoda sudjeluje s 83,87 posto, najveći porast proizvodnje, 26,3 posto, zabilježen je u proizvodnji električnih strojeva i aparata te u proizvodnji ostalih prometnih sredstava za 24,3 posto. Najveće smanjenje proizvodnje, za čak 77,9 posto, bilo je za radiotelevizijske i komunikacijske aparate i opremu te za 41,6 posto za motorna vozila, prikolice i poluprikolice. PROMET U TRGOVINI NA MALO U PROSINCU PORASTAO 11,5 POSTO - Promet u trgovini na malo, prodaji, održavanju i popravku motornih vozila u Hrvatskoj je tijekom prosinca prošle godine bio 11,5 posto veći nego mjesec dana ranije, dok je u odnosu na prosinac 1997. umanjen za 11,4 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Tijekom prošle godine ukupni je promet realno porastao 2,2 posto u usporedbi s 1997., odnosno nominalno 6,4 posto. Promet u maloprodaji lani je u prosincu bio 18 posto viši nego u studenom, dok je uspoređujući s prosincem 1997. bio 7,3 posto niži. Prema djelatnostima, u prosincu je najveći pad prometa u trgovini na malo od 18,3 posto u odnosu na isti mjesec godine ranije zabilježen na području trgovine na malo knjigama, novinama, papirnatom robom i pisaćim priborom. Istodobno, najveći porast je zabilježen u trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama, od 28,2 posto.