NJ 23.II.TAZ:MILOŠEVIĆ DIJELI KONTAKTNU?

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 23. II. 1999. Nakon roka znači prije roka "'Zadnji' rok koji je kontaktna skupina za Balkan postavila danas u 15 sati za postizanje sporazuma na pregovorima o Kosovu u Rambouilletu vjerojatno će proteći bez rezultata i u prvu ruku bez posljedica za dvije sukobljene strane baš kao i 'posljednji' rok. Na takav zaključak upućuju svi događaji jučerašnjega dana. Doduše, kontaktna skupina vjerojatno neće ponovno formalno produljiti rok, ali danas treba očekivati rasplet - poput ponude Beograda u posljednjem trenutku - koji će vjerojatno dodatno produbiti razlike u mišljenjima unutar kontaktne skupine i uvjetovati nova savjetovanja njezinih članica. U Rambouilletu jučer nije bilo uočljiva napretka. Uz tri posrednika SAD, Rusije i EU, i američka je ministrica vanjskih poslova Madeleie Albright uzaludno nastojala izboriti pristanak sukobljenih strana na sporazum o autonomiji Kosova, koji je predložila kontaktna skupina. Nakon povratka s razgovora s predsjednikom krnje Jugoslavije Slobodanom Miloševićem, vođenih u nedjelju u Beogradu, srpski premijer Milan Milutinović ponovno je odbio stacioniranje NATO-ovih postrojba na Kosovu, čija bi zadaća trebalo biti osiguravanje sporazuma o autonomiji Kosova. Kosovski Albanci i dalje su ustrajali na zahtjevu da u politički dio predviđenog sporazuma bude upisan referendum o budućnosti pokrajine nakon trogodišnje prijelazne faze. No, jedan predstavnik OVK izjavio je za naš list da referendum 'nije ključno pitanje'. Po njegovim je riječima daleko važnije da OVK nakon utvrđivanja sporazuma smije zadržati oružje te da ne mora biti raspušten. Naime, 'bez vlastitih naoružanih vojnih snaga kosovski Albanci ne bi mogli provesti rezultat referenduma'. Pregovaračka strategija gospođe Albright sastoji se u poticanju kosovskih Albanaca na popuštanje. Samo će u tom slučaju - uz pretpostavku beogradskog 'ne' - NATO izvesti zračne napade na vojne ciljeve u Srbiji, izjavio je James Rubin, glasnogovornik američke ministrice vanjskih poslova. No, diplomati europskih članica kontaktne skupine izjavili su jučer da ni u tom slučaju ne treba očekivati 'vojni automatizam'. Još je jasniji bio ruski ministar vanjskih poslova Ivanov, koji je odbio mogućnost NATO-ovih zračnih napada i zatražio da stacioniranje međunarodne mirovne postrojbe na Kosovu odobri ne samo Beograd već i Vijeće sigurnosti UN. Razlike u mišljenjima unutar kontaktne skupine vjerojatno će se povećati ako Milošević danas podastre novi prijedlog. Možda će jugoslavenski Predsjednik predložiti da na Kosovu umjesto NATO-ovih oružanih snaga bude stacionirana postrojba UN ili jedinice u okviru OESS-a. Takav prijedlog odbile bi Sjedinjene Države i Velika Britanija, ali bi ga prihvatila Rusija. Francuska, Italija, a možda i Njemačka, vjerojatno će ga smatrati temeljem za nove rasprave s Beogradom. U slučaju postizanja sporazuma, ministri vanjskih poslova EU najavljuju Miloševiću mogućnost ublažavanja sankcija. Kosovski Albanci trebali bi u prve tri godine nakon potpisivanja sporazuma dobiti gospodarsku pomoć u visini jedne milijarde njemačkih maraka", ističe Andreas Zumach na kraju izvješća iz Rambouilleta.