BL-YU-US-RU-izaslanstva-Diplomacija-Strana pomoć-Organizacije/savezi-Oružani sukobi BE-LE SOIR 23.2.RAMBOUILLET BELGIJALE SOIR23. II. 1999.Madeleine Albright predvodi ples u Rambouilletu"Tko želi što? Tko je spreman na što? Tko je za
koga? Prije novog, načelno zadnjeg roka koji je utvrđen u utorak u 15 sati, međunarodna je konferencija u Rambouilletu jučer provela dan u ritmu užurbanih pregovora, proročkih izjava i nekontroliranih glasina.Hoće li diplomatski balet i vojno pokazivanje mišića koji se izvode istodobno, omogućiti da se nađe čarobna formula za mirovni sporazum? 'Marljivo ćemo raditi do zadnjeg trenutka', obećao je francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine, supredsjedatelj konferencije koji se na licu mjesta pridružio američkoj državnoj tajnici Madeleine Albright. I ukratko izrazio opći dojam: 'Sve je još moguće, a ništa još nije sigurno'.Srbi su spremni potpisati politički i ustavni dio sporazuma. Nakon odlaska u Beograd kako bi se susreo sa svojim 'šefom' Slobodanom Miloševićem, srbijanski je predsjednik Milan Milutinović malo odškrinuo vrata prema vojnom dodatku sporazuma: 'međunarodna će nazočnost na Kosovu biti prihvatljiva ako se postigne vrlo dobar sporazum'.
BELGIJA
LE SOIR
23. II. 1999.
Madeleine Albright predvodi ples u Rambouilletu
"Tko želi što? Tko je spreman na što? Tko je za koga? Prije novog,
načelno zadnjeg roka koji je utvrđen u utorak u 15 sati, međunarodna
je konferencija u Rambouilletu jučer provela dan u ritmu užurbanih
pregovora, proročkih izjava i nekontroliranih glasina.
Hoće li diplomatski balet i vojno pokazivanje mišića koji se izvode
istodobno, omogućiti da se nađe čarobna formula za mirovni
sporazum? 'Marljivo ćemo raditi do zadnjeg trenutka', obećao je
francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine,
supredsjedatelj konferencije koji se na licu mjesta pridružio
američkoj državnoj tajnici Madeleine Albright. I ukratko izrazio
opći dojam: 'Sve je još moguće, a ništa još nije sigurno'.
Srbi su spremni potpisati politički i ustavni dio sporazuma. Nakon
odlaska u Beograd kako bi se susreo sa svojim 'šefom' Slobodanom
Miloševićem, srbijanski je predsjednik Milan Milutinović malo
odškrinuo vrata prema vojnom dodatku sporazuma: 'međunarodna će
nazočnost na Kosovu biti prihvatljiva ako se postigne vrlo dobar
sporazum'.
No jugoslavensko izaslanstvo misli da za to treba vremena: nipošto
ne želi potpisivati pod prisilom, a zadnju će riječ imati...
srbijanska skupština. G. Milutinović napose nije htio govoriti o
'vojnim snagama', a još manje o NATO-u, dolazak kojega na svoje tlo
Srbija i dalje žestoko odbija. U Beogradu se čak raspoloženje kreće
od ratničkog do pomirljivog: zapovjednik glavnog stožera tvrdi da
su postrojbe spremne 'braniti Kosovo i po cijenu teških gubitaka',
ali se premijer Vuk Drašković pita nije li, 'kada se sve uzme u
obzir, bolje da strani vojnici razoružaju teroriste.'
Albanci se u načelu slažu s prijedlogom... ali izražavaju
suzdržanost glede obiju dijelova sporazuma. Nakon produljenja
konferencije, na vidjelo su izbila neslaganja između umjerenih
članova izaslanstva - politički vođa Ibrahim Rugova spreman je
poslušati preporuke SAD-a - i radikala iz OVK-a, Oslobodilačke
vojske Kosova koji se protive razoružanju svoga pokreta. Čak i po
cijenu jamstva - za koje se kaže da je neizbježan uvjet - nazočnosti
NATO-a na terenu. 'Nećemo položiti oružje da bismo ugodili bilo
komu', upozorio je OVK.
Također nema govora da se odreknu referenduma o samoodređenju nakon
isteka trogodišnjeg razdoblja. Takva politička blokada napose
ljuti Washington koji, kao i međunarodna zajednica, odbija zahtjev
za neovisnosti.
'Državno se tajništvo preselilo u Rambouillet', podruguje se
američki tisak. Od subote, Madeleine Albright radi u sklopu
albanskog izaslanstva kako bi od njega izvukla bezuvjetni
pristanak. Zadaća je ponovno izložiti Srbe pritisku, optužiti ih za
možebitni neuspjeh i obnoviti prijetnje zračnim napadima. U
protivnom, Amerikanci neizravno prijete da će 'dati slobodu'
Kosovcima i pustiti ih da se sami snalaze sa srpskom 'ratnom
mašinerijom'.
Puno umjereniji u svojim optužbama, Europljani - Francuska, Velika
Britanija, Italija, Njemačka - misle da su obje strane odgovorne za
kočenje pregovora. Vijeće EU za vanjske poslove koje se jučer
okupilo u Luxembourgu, zamahalo je pred očima obiju strana s
nekoliko 'mrkava' u slučaju uspjeha: postupno ukidanje embarga i
gospodarskih sankcija za Srbe; znatna financijska pomoć u obnovi
opustošene pokrajine za Albance. Poučeni bosanskim iskustvom,
petnaestorica razmišljaju i o donatorskoj konferenciji koja bi u
pothvat uključila neeuropske zemlje i Svjetsku banku.
Rusija, napokon, ističe politički sporazum koji je po njezinu
mišljenju najvažniji za mirno rješenje sukoba. I raduje se,
svakako, zbog spremnosti Srba da ga potpišu. Moskva odbacuje NATO-
ove prijetnje i sklona je razmisliti o sudjelovanju u možebitnim
mirovnim snagama. Ali uz dva uvjeta: odobrenje Vijeća sigurnosti
UN-a... i zahtjev iz Beograda. Povratak na početak. U samu srž
problema...", piše Edouard van Velthem.