SARAJEVO, 22. veljače (Hina) - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), kao i svi drugi potencijalni inozemni ulagači, traži stabilno okruženje i uspostavu zakonskih okvira koji će im jamčiti isplativost i sigurnost ulaganja, no kako
ti uvjeti u Bosni i Hercegovini (BiH) nisu ispunjeni, nema ni inozemnih investicija, izjavio je u ponedjeljak u Sarajevu direktor odjela EBRD-a zadužen za BiH.
SARAJEVO, 22. veljače (Hina) - Europska banka za obnovu i razvoj
(EBRD), kao i svi drugi potencijalni inozemni ulagači, traži
stabilno okruženje i uspostavu zakonskih okvira koji će im jamčiti
isplativost i sigurnost ulaganja, no kako ti uvjeti u Bosni i
Hercegovini (BiH) nisu ispunjeni, nema ni inozemnih investicija,
izjavio je u ponedjeljak u Sarajevu direktor odjela EBRD-a zadužen
za BiH.#L#
Lindsay Forbes, direktor odjela EBRD koji je, osim za BiH, zadužen i
za Hrvatsku, Ukrajinu, Rumunjsku, Moldaviju i Bjelorusiju upozorio
je konferenciji za novinstvo kako vlasti BiH moraju biti svjesne da
će sadašnja znatna donatorska financijska pomoć uskoro prestati
dotjecati.
Nakon toga, zajmovi i investicije temeljeni na realnim ekonomskim
osnovama bit će jedini izvor svježeg kapitala, istaknuo je Forbes.
"Nismo nikakva dobrotvorna organizacija i želimo financirati samo
one projekte koji su isplativi, a novac koji dajemo kroz zajmove
mora se vratiti", opisao je ukratko Forbes ulogu EBRD u BiH ali i
svim drugim zemljama u kojima ona posluje.
EBRD je dosad u BiH uložila nešto više od 72 milijuna eura.
Forbes je rekao da se od BiH očekuju četiri stvari: da stvori
jedinstveni gopodarski prostor, provede privatizaciju i
preustroji velika poduzeća, ojača bankarski sustav i poboljša
zakonske okvire.
Podsjećajući da BiH sama po sebi nije područje koje bi bilo
privlačno za inozemna ulaganja, ovaj visoki dužnosnik EBRD je
upozorio da apsurdne pojave poput golemog broja banaka s mininalmim
kapitalom samo dodatno odbijaju moguće investitore koji bi novac
željeli uložiti baš u bankarski sustav.
Prema službenim podacima, u Federaciji BiH sada postoji čak 55
komercijalnih banaka, a u Republici Srpskoj 17.
"Primjer Rusije najbolje nam pokazuje da, ako se poljulja takav
bankarski sustav, padaju i banke a s njima i svi ulozi", upozorio je
Forbes.
EBRD je dosad, kroz svoje investicijske programe, kapital izravno
uložila u Hrvatsku banku iz Mostara i sarajevsku Market banku.
Voditeljica ureda EBRD u Sarajevu Suzana Hargitai izjavila je u
ponedjeljak da su ove dvije banke poslovale znatno uspješnije nego
se očekivalo, što je ponukalo i druge inozemne investitore da u njih
ulože svoj novac.
"Mi želimo da u Federaciji BiH bude četiri do pet jakih banaka i
želimo da ove dvije banke budu među njima", kazala je Hargitai
dodavši da bi se slični omjeri trebali primijeniti i u srpskom
entitetu.
Ona je istaknula kako se očekuje da Federacija dosljedno provede
zakon o bankarstvu koji je nedavno stupio na snagu a koji bi trebao
omogućiti opstanak samo onih banaka koje su uistinu zdrave.
"Dobili smo uvjeravanja kako će se u razdoblju od dvije godine
preustrojiti i postupno ugasiti sadašnji Zavod za platni promet
(ZPP)", izjavila je Hargitai.
ZPP je u protekle dvije godine bio stalna meta kritika međunarodnih
financijskih institucija koje djeluju u BiH. Ta je ustanova u
relevantnim analizama opisana kao relikt komunističkog sustava i
sumnjivi organizam kojim država nadzire financijske tijekove i
istodobno na nedopušten način stječe prihode.
"Reduciranje bankarskog sustava nije mjera koju treba provesti
samo u BiH. To je opći trend koji i u SAD dovodi do radikalnog
smanjenja broja od nekadašnjih 14 tisuća banaka", pojasnio je
stajališta EBRD-a direktor Forbes.
Komentirajući za Hinu stanje u hrvatskom bankarstvu, Forbes je
podsjetio kako je EBRD jedan od najvećih investitora u oblasti
financija u Hrvatskoj.
"Dali smo zajmove i investirali u veliki broj banaka u Hrvatskoj, a
gdjegod neka banka propadne to izaziva zabrinutost. Kada to kažem
mislim da u ovom trenutku Narodna banka poduzima potrebne mjere i to
su ohrabrujući znaci", kazao je Forbes.
Po njegovim rječima, u pitanju su prije svega postupci kako bi se
zatvorile banke koje se ne mogu održati, a poduprle one koje
uspješno posluju.
"Iako je likvidnost bankarskog sustava kao i cijele zemlje na vrlo
niskoj razini, primjećujemo da su vlasti poduzele neke pozitivne
mjere ne bi li riješile neke od problema. Te mjere podupiremo jer da
nisu poduzete bankarski sustav bio bi doveden u još veću opasnost",
istaknuo je Forbes.
EBRD nije izravno poslovala s Dubrovačkom niti s Glumina-bankom, no
Forbes drži kako je za njihovu sudbinu kriva pogrešna politika
investiranja odnosno "odobravanja zajmova pogrešnim ljudima pod
loše procijenjenim okolnostima".
"Kao u bilo kojoj banci u bilo kojoj zemlji, za to se mora platiti
cijena", kazao je Forbes.
Za Hrvatsku, kao i za druge zemlje, kazao je na kraju, EBRD ima
manje-više istu poruku. Ona glasi da su privatizacija i preustroj
banaka kao i industrije najbolji način za dugoročnu stabilnost.
"Ako se to odlaže, problemi će se samo gomilati", zaključio je
Forbes.
(Hina) rm rt