ZAGREB, 22. veljače (Hina) - Susret indijskog i pakistanskog premijera proteklog vikenda u Lahoreu, na kojem su dogovoreni koraci za smanjivanje rizika nuklearnog rata i rješavanje kašmirskog spora, mogao bi označiti početak novog
razdoblja u odnosima između dviju najmlađih svjetskih nuklearnih sila.
ZAGREB, 22. veljače (Hina) - Susret indijskog i pakistanskog
premijera proteklog vikenda u Lahoreu, na kojem su dogovoreni
koraci za smanjivanje rizika nuklearnog rata i rješavanje
kašmirskog spora, mogao bi označiti početak novog razdoblja u
odnosima između dviju najmlađih svjetskih nuklearnih sila.#L#
Obje zemlje, koje su pola stoljeća provele u međusobnom
neprijateljstvu, usuglasile su tzv. Lahorsku deklaraciju u kojoj
se predviđaju mjere za izbjegavanje mogućih sukoba, a uključuju i
izgradnju povjerenja na području nuklearnog i konvencionalnog
oružja.
Deklaracija je objavljena na kraju dvodnevnog sastanka indijskog
premijera Atala Beharija Vajpyeea s njegovim pakistanskim kolegom
Nawazom Sharifom.
Na sastanku je dogovoreno da Indija i Pakistan obostrano produlje
moratorij na dalje nuklearne pokuse, te da se međusobno izvješćuju
o budućim pokusnim ispaljivanjima balističkih projektila.
Kako bi smanjile rizik od nuklearnog rata, dvije bi se zemlje
trebale međusobno obavještavati i o "svim slučajnim, neodobrenim
ili neobjašnjenim incidentima", koji bi mogli izazvati razmjenu
nuklearnih projektila.
Ipak, prema pisanju "The International Herald Tribunea", jedan
neimenovani indijski dužnosnik predviđa da takve osjetljive
informacije neće odmah biti razmjenjivane zbog međusobnog
nepovjerenja. Dužnosnik je natuknuo da bi mogući prvi potez trebap
povući Pakistan, jer je premijer Vajpayee prošlog listopada u
indijskom parlamentu već iznio glavne smjernice indijske nuklearne
doktrine.
Ako dvije države žele da im se dobri odnosi nastave razvijati, one
moraju razriješiti problem koji najviše opterećuje njihove odnose;
teritorijalni spor oko područja Jammua i Kašmira, piše "The New
York Times".
Zbog Kašmira, nekadašnjeg ljetnog himalajskog obitavališta
mogulskih vladara, Indije i Pakistan dvaput su zaratili i često se
sukobljavali od 1947. godine, kada su obje države stekle
neovisnost. Na tom području s pretežito muslimanskim
stanovništvom, britanske imperijalne vlasti u prošlom su stoljeću
postavile hinduskog upravitelja.
U vrijeme raspada britanskog imperija na indijskom potkontinentu
poslije Drugoga svjetskog rata, tadašnji hinduski vladar Kašmira,
Hari Singh, želio je da Kašmir postane neovisna država. Ipak, kad su
pakistanski borci ušli na teritorij pod njegovom upravom, Singh se
priklonio Indiji.
Nakon toga slijedio je rat u kojemu su približno dvije trećine
Kašmira ostale u indijskim rukama, a ostatak pokrajine pod
kontrolom Pakistana. Premda su u međuvremenu slijedili mnogobrojni
sukobi na gotovo tisuću kilometara dugoj crti razgraničenja, takvo
se stanje zadržalo do danas.
Tijekom godina u sukobima u Kašmiru poginulo je preko 30 tisuća
civila, uglavnom u borbama između muslimanskih pobunjenika i
indijskih snaga. Pakistan tvrdi da pobunjenicima pruža samo
moralnu pomoć, dok Indijci vjeruju da se radi o pomoći u obuci i
oružju za muslimanske borce.
Indijski premijer je na zajedničkoj konferenciji za novinare
najavio da će se o problemu Kašmira voditi "iskreni pregovori".
"Teško je reći kakva će se nove mogućnosti za rješenje tog problema
pojaviti, ali mi čekamo konačno rješenje", rekao je Vajpayee.
Premijer Sharif dodao je da "ni Pakistan ni Indija nisu ništa
postigli sukobima i napetostima u zadnjih 50 godina".
(Hina) dv rt