FR LIBERATION 18.2. CHIRAC U AMERICI

FRANCUSKA LIBERATION 18. II. 1999. Washington očekuje Chiraca (i nesuglasice) Patrick Sabatier izvješćuje o posjetu francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca Sjedinjenim Državama: "Kad je Jacques Chirac odlučio posjetiti Washington, gdje danas boravi u kratkom 'radnom posjetu', 'htio je među ostalim posvjedočiti svoju potporu Billu Clintonu u teškom trenutku', kaže jedan diplomat koji sudjeluje u organizaciji posjeta koji se pripremao u jeku 'Monicagatea'. 'Dear Jacques, Cher Bill' (knjiga Gillesa Delafona i Thomasa Sanctona, op. prev.) zrcalo je francusko-američkih odnosa. Zahvaljujući Senatu koji je htio osloboditi američkog Predsjednika prije dolaska poglavara francuske države, novinari će imati pravo na zajedničku konferenciju za tisak koja će se održati u petak (prva nakon suđenja Clintonu). Jacques i Bill moći će razgovarati o ozbiljnim stvarima. Svakako o Kosovu, budući da se pregovori u Rambouilletu približavaju kraju. No kriza na Balkanu nije najveći uzrok nesuglasica između Washingtona i Pariza. 'Francuska... na protivljenje američkoj moći troši gotovo isto toliko vremena koliko i na suradnju s njome', piše izvjestitelj 'New York Timesa' u Parizu, vjerno sažimajući stajalište Washingtona. 'Nesuglasice' koje su tradicionalne u odnosima između dviju zemalja, ponovno su naglašene zbog stjecaja raznih prilika, a proizlaze iz činjenice da, kako je nedavno rekao Hubert Vedrine, 'cjelokupna francuska politika nastoji... pridonijeti tomu da svijet sutrašnjice ima više središta moći, umjesto jednog jedinog'. Prije nego je došao u Washington, Chirac je usmjerio oštricu na pitanja osjetljiva za SAD. Prvo je najavio da će učiniti pritisak na Clintona kako bi prihvatio plan za rješavanje iračke krize u sklopu UN-a. Francuska predlaže da se embargo ublaži tako da se dopusti povećanje prodaje iračke nafte, a da se zauzvrat prihvati dugoročni nadzor nad Sadamovim arsenalom oružja za masovno uništavanje. SAD ne želi ni čuti za ukidanje embarga, već želi nastaviti neobjavljeni rat s Irakom svakodnevnim napadima američkih zračnih snaga. Njihov je cilj, kako priznaju, oslabiti Sadama, destabilizirati ga i ukloniti. Neslaganje je jednako i o drugom važnom pitanju, reformi međunarodnog financijskog sustava o čemu će Chirac u četvrtak razgovarati s Michaelom Camdessusom u MMF-u i Jamesom Wolfensohnom u Svjetskoj banci. U 'Wall Street Journalu' francuski je Predsjednik istaknuo da je uvođenje eura 'promijenilo međunarodne financijske prilike'. On također poziva na korjenitu reformu financijskog sustava na temelju 'pravih općih rješenja', odbacujući 'jednostrane pristupe' i 'ideološke reakcije', čime je gotovo otvoreno napao ultraliberalna američka načela. Francuska, upozorio je, želi da privremeni odbor MMF-a bude pravi politički upravni odbor, da se zauzima za 'bolje upravljanje tržištem kapitala' i da 'povede računa o socijalnoj dimenziji' gospodarskih politika. Na koncu, Chirac predlaže da se u Parizu ujesen održi susret na vrhu na kojemu će se razgovarati o tome. SAD, kaže dužnosnik državne blagajne, 'ima potpuno različit pristup' ovome problemu. Iza ovih napetosti nazire se sjena onoga što američki dužnosnici opisuju kao 'francuska nastojanja da europsku obranu odvoji od američke' i zabrinutost zbog opasnosti od 'paranja tkanine Atlantskog saveza'. Izričaj se odnosi na raspravu u NATO-u glede 'novog strategijskog koncepta' Saveza koji bi se trebao utvrditi koncem travnja na susretu na vrhu u Washingtonu. SAD žele da NATO može djelovati 'izvan zone' (izvan granica zemalja članica), ali nipošto ne žele da Savez ovisi o možebitnim zabranama UN-a, kao što ne žele ni popustiti nadzor koji njihovi generali imaju nad organizacijom. Francuzi traže da se za svako upletanje 'izvan zone' mora prije dobiti barem zeleno svjetlo Vijeća sigurnosti UN-a i da se konkretizira 'europski stup' Saveza koji bi službeno potvrdio jačanje 'europskog krila' kojega je Pariz najrječitiji i najagresivniji odvjetnik."