ZAGREB, 18. veljače (Hina) - U Muzeju suvremene umjetnosti večeras je otvorena izložba slika članova grupe EXAT-a 51. Izložba je priređena uoči sutrašnjeg međunarodnoga znanstvenog skupa "Umjetnost - 50. godine u istočnoj i zapadnoj
Europi".
ZAGREB, 18. veljače (Hina) - U Muzeju suvremene umjetnosti večeras
je otvorena izložba slika članova grupe EXAT-a 51. Izložba je
priređena uoči sutrašnjeg međunarodnoga znanstvenog skupa
"Umjetnost - 50. godine u istočnoj i zapadnoj Europi". #L#
Manifest grupe EXAT 51. javno je objelodanjen na Plenumu ULUPUH-a u
prosincu 1951., a potpisali su ga Bernardo Bernardi, Zdravko
Bregovac, Ivan Picelj, Zvonimir Radić, Božidar Rašica, Vjenceslav
Richter, Aleksandar Srnec i Vladimir Zaharović. Osnivači grupe
željeli su se uklopiti u europske umjetničke tokove toga doba nakon
prekida odnosa tadašnje državne politike sa Staljinovim Sovjetskim
Savezom i umjetnosti socrealizma. Trojica iz te grupe - Picelj,
Rašica i Srnec - već 1952. izlažu na salonu "Des Realites Nouvelles"
u Parizu.
Kako se ističe u predgovoru izložbenog kataloga, glavna zadaća
grupe bila je izboriti se za apstrakciju koja je bila nastavak
konstruktivizma. Svojim slobodoumnim stajalištima EXAT-ovci su
oslobodili put ne samo suvremenoj arhitekturi, oblikovanju u svim
njegovim vidovima - od grafičkog do industrijskog dizajna - nego i
likovnoj umjetnosti u cjelini. Grupa EXAT 51. bila je prva
avangardna skupina u tadašnjim komunističkim zemljama koja se i
deklarativno (manifestom) odvojila od dogme socrealizma. Ta je
skupina bila dio tada obnovljene i aktualne međunarodne likovne
scene, okrenute naslijeđu konstruktivizma. Prestankom njezina
djelovanja 1956. nije, međutim, izumro njezin duh. Nastavio ga je
međunarodni pokret Nove tendencije 1961., koji je u Zagrebu
pokrenula Galerija suvremene umjetnosti, sada Muzej suvremene
umjetnosti.
Na izložbi je predstavljeno 60 djela Kristla, Picelja, Rašice i
Srneca. Većinom su to djela iz privatnih zbirka i do sada nisu
toliko bila pokazivana u javnosti. Izložbu su otvorili
ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Snježana Pintarić i
povjesničar umjetnosti Radovan Ivančević.
(Hina) ta im