PARIZ, 16. veljače (Hina/AFP) - Vođa Radničke stranke Kurdistana (PKK) Abdullah Ocalan, koji je u utorak uhićen i prebačen u Tursku, za kurdske je separatiste karizmatični vođa, dok ga Ankara smatra krvavim ubojicom.
PARIZ, 16. veljače (Hina/AFP) - Vođa Radničke stranke Kurdistana
(PKK) Abdullah Ocalan, koji je u utorak uhićen i prebačen u Tursku,
za kurdske je separatiste karizmatični vođa, dok ga Ankara smatra
krvavim ubojicom.#L#
Ocalan je uhićen 12. studenoga 1998. godine u Rimu kamo je stigao iz
Moskve s lažnom putovnicom, a napustio je talijansku prijestolnicu
16. siječnja krenuvši prema nepoznatom odredištu.
Taj 49-ogodišnji krupni muškarac crnih brkova, znan i kao Apo,
željeznom rukom vladao je marksističko-lenjinističkom strankom
koju je osnovao u studenome 1978. zajedno s nekoliko studenata
ankarskog sveučilišta. PKK je zamijenila Vojsku za nacionalno
oslobođenje Kurdistana koja je bila osnovana nekoliko mjeseci
ranije.
Radnička stranka Kurdistana bori se za uspostavu Velikog
Kurdistana koji bi obuhvatio dio teritorija Turske, Irana, Iraka i
Sirije. Na tom području živi oko 20 milijuna stanovnika.
Rođen 1949. godine u jednom selu u provinciji Sanliurfa na granici
sa Sirijom, u seljačkoj obitelji sa šestero djece, Ocalan je krenuo
u političku borbu za vrijeme studija političkih znanosti u Ankari.
Uhićen je prvi puta 1972. i osuđen na sedam mjeseci zatvora zbog
prokurdskih aktivnosti. Šest godina kasnije, utemeljujući PKK,
Ocalan se odlučio za oružanu borbu kako ne bi gubio vrijeme u
političkim raspravama.
Abdullah Ocalan napustio je Tursku prije državnog udara u rujnu
1980. godine i od 1981. živi u egzilu, a najčešće u Damasku ili na
libanonskoj visoravni Beka koja je pod sirijskim nadzorom i u kojoj
je utemeljio glavni stožer i trenažni logor za svoje borce.
Logor je zatvoren 1992. godine zbog pritiska Ankare na Siriju i
Libanon.
Petnaestog kolovoza 1984. Ocalan je odlučio otpočeti oružanu borbu
protiv turskih vlasti, a prije svega, prema Ankari, vršiti napade
na kurdska sela koja su odbijala surađivati.
Vrlo brzo Ankara ga je proglasila krvavim ubojicom i teroristom.
Ocalan je u ožujku 1993. najavio jednostrani prekid vatre, tražeći
politički dijalog s Ankarom. Turska vlada nije priznala taj prekid
vatre i odbila je bilo kakve pregovore s PKK, čak i pod uvjetom da
stranka položi oružje.
Nakon brzog odustajanja od prvog prekida vatre, Ocalan ga je
ponovno proglasio 1995. godine, a zatim i u rujnu 1998.
Turska je sve njegove prijedloge za pregovore odbacila, tvrdeći da
se s teroristom ne može pregovarati.
Ankara je od uhićenja Ocalana u Rimu intenzivno zahtijevala njegovo
izručenje. Posljednjih dvanaest dana praćen je kroz različite
zemlje i kontinente, a samo je deset ljudi u Turskoj znalo za tajnu
operaciju njegovog hvatanja.
(Hina) maš ii