IHT-VODSTVO-Parlament US IHT 15. II. CLINTON SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE15. II. 1999.Svjetski vođa ima problem s vjerodostojnošću"U obrazloženju svog glasa za proglašenje predsjednika Billa Clintona krivim za
krivokletstvo i ometanje pravde, senator Richard Lugar iz Indijane, utjecajni republikanac u pitanjima vanjske politike, postavio je najvažnije pitanje na koji Senatov pravorijek o oslobođenju nije odgovorio: Može li se u g. Clintona kao vođu imati dovoljno povjerenja?'Predsjednik Sjedinjenih Država najmoćnija je osoba na svijetu, jer mi smo gospodarski i vojno najjača zemlja, a tu je i privlačnost našeg idealizma', izjavio je g. Lugar. No predsjednik može imati taj utjecaj samo ako 'utjelovljuje vladavinu zakona koju se zakleo poštovati i štititi.''Moramo vjerovati njemu i u njega da bismo ga mogli slijediti', izjavio je g. Lugar. 'Njegov utjecaj na domaću i vanjsku politiku proizlazi iz tog povjerenja.'Riječi g. Lugara i njegov glas imaju posebnu težinu jer nitko na Capitol Hillu nema više veza u međunarodnoj zajednici i ničija gledišta o vanjskoj politici nemaju toliko utjecaja na kolege iz
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
15. II. 1999.
Svjetski vođa ima problem s vjerodostojnošću
"U obrazloženju svog glasa za proglašenje predsjednika Billa
Clintona krivim za krivokletstvo i ometanje pravde, senator
Richard Lugar iz Indijane, utjecajni republikanac u pitanjima
vanjske politike, postavio je najvažnije pitanje na koji Senatov
pravorijek o oslobođenju nije odgovorio: Može li se u g. Clintona
kao vođu imati dovoljno povjerenja?
'Predsjednik Sjedinjenih Država najmoćnija je osoba na svijetu,
jer mi smo gospodarski i vojno najjača zemlja, a tu je i privlačnost
našeg idealizma', izjavio je g. Lugar. No predsjednik može imati
taj utjecaj samo ako 'utjelovljuje vladavinu zakona koju se zakleo
poštovati i štititi.'
'Moramo vjerovati njemu i u njega da bismo ga mogli slijediti',
izjavio je g. Lugar. 'Njegov utjecaj na domaću i vanjsku politiku
proizlazi iz tog povjerenja.'
Riječi g. Lugara i njegov glas imaju posebnu težinu jer nitko na
Capitol Hillu nema više veza u međunarodnoj zajednici i ničija
gledišta o vanjskoj politici nemaju toliko utjecaja na kolege iz
obiju stranaka.
Nakon suđenja, g. Clinton ima dosta utjecaja u republikanskom
Kongresu u pogledu domaćih pitanja. Republikanci očajnički trebaju
pokazati nekakav napredak u pitanjima za koja su ljudi
zainteresirani - obrazovanja, zdravstva, socijalne sigurnosti i
ostalog - da bi izbrisali sliku svoje usredotočenosti na
kažnjavanje predsjednika. To znači da s njim moraju postizati
kompromise.
U vanjskoj politici nema takvog imperativa. Javnost ne provodi
nikakav pritisak. Upravo suprotno. Što su Sjedinjene Države manje
uključene u izvlačenje drugih zemalja iz problema, gospodarski ili
vojno, to je većina Amerikanaca zadovoljnija.
G. Clinton je, s druge strane, naučio da svijet postaje mnogo
opasniji kad Amerika ne vodi. A kadar republikanskih senatora, pod
vodstvom g. Lugara, spreman je pomoći Predsjedniku da održi barem
nekakav stupanj dvostranačja u svojoj vanjskoj politici.
Predsjednik Povjerenstva za inozemne odnose, Jesse Helms iz
Sjeverne Karoline, ostaje nepomirljivo suprotstavljen glavnim
dijelovima vladine vanjske politike, unatoč dodvoravanju
ministrice vanjskih poslova Madeleine Albright. A odmah poslije
njega po godinama službe dolaze i četiri republikanca,
internacionalista koji su pružali ključnu potporu glavnim
pitanjima od proširenja NATO-a do uključenja u Kini.
To su g. Lugar, znanstvenik s Rhodesa i bivši predsjednik
Povjerenstva; Paul Coverdell iz Georgie, bivši direktor Mirovnog
korpusa; i dva darovita, razmjerno mlađa člana, Chuck Hagel iz
Nebraske i Gordon H. Smith iz Oregona, oba bivša poslovna čovjeka sa
velikim razumijevanjem činjenica međunarodnog gospodarstva.
Njih četvorica će vjerojatno odrediti koliko je jedinstva održivo u
vanjskoj politici tijekom preostalih mjeseci mandata g. Clintona.
Vođa senatske većine Trent Lott iz Mississippija takvo je sumnjalo
kad se radi o g. Clintonu, da je javno posumnjao u vremenski odabir
zračnog napada na Sadama Huseina, govoreći da ga g. Clinton možda
iskorištava radi odgađanja glasovanja o opozivu. A predsjednik
Kongresa Dennis Hastert iz Illinoisa nije pokazao uvjerenje jednog
Newta Gingricha u snažnu ulogu Amerike u međunarodnom vodstvu.
Na nesreću, g. Coverdell, g. Hagel i g. Smith dijele duboku
uznemirenost g. Lugara ponašanjem koje je Predsjednika dovelo pred
sud. Sva su četvorica glasovala za njegovo uklanjanje s položaja.
G. Smith je, primjerice, izjavio: 'Politički zatvorenici širom
svijeta okreću se Sjedinjenim Državama za nadu' uvelike zbog
američkog poštivanja vladavine zakona. 'Ako se predsjedniku
Sjedinjenih Država dopusti da krši zakone kad mu nanose sramotu ili
se sukobljavaju s njegovim političkim interesima', povjerenje
ljudi u inozemstvu, kao i kod kuće, vene.
Ti senatori kažu da će i dalje podupirati Clintonovu politiku kad
budu držali da je ispravna. (...) G. Hagel mi je rekao: 'Vjeruje li
itko da ovdje neće biti političkog mamurluka, nije tu baš dugo ...
Veleposlanstva imaju veoma sofisticirane promatrače i znaju da
nije sve dobro. Bit će posljedica za svijet koji ovisi o američkom
vodstvu. Stvarni je izazov možemo li se izdići iznad toga'",
završava David S. Broder u članku koji list prenosi iz The
Washington Posta.