NJ15.II.SZ: KRIZA AFP

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 15. II. 1999. Duga povijest nije sve "Je li odgovoran glavni direktor, je li za sve kriv rat u Zaljevu ili Francois Mitterrand? Objašnjenja problema Agence France Press (AFP) gotovo se i ne mogu više međusobno razlikovati. Sigurno je samo da se ta novinska agencija nalazi u najtežoj krizi u svojoj povijesti. Vidljivo očitovanje te krize: nema šefa a potraga za novim mogla bi potrajati i četvrt godine. Pritom valja napomenuti da AFP zapravo postoji oduvijek. Gledano brojkama, to znači sljedeće: 2000 suradnika šalje svakog dana telegrafski dva milijuna riječi iz 165 zemalja, i to na šest jezika, uključujući i njemački. Primatelji su mediji širom zemaljske kugle, koji svojim slušateljima, gledateljima i čitateljima tumače svjetska zbivanja posredstvom AFP-ovih brzojava. Time je francuska agencija nakon Reutersa (Velika Britanija) i Associated Pressa (AP, SAD) treći po veličini svjetski isporučitelj vijesti. AFP, osnovana 1944. kao nasljednica agencije Havas, nenadoknadiv je i pouzdan izvor informacija za medijske stvaratelje. Legendarna AFP- ova vijest od 4. svibnja 1980. o smrti 'maršala Titija', koji je u potonjoj ispravci preimenovan u 'maršala Totoa' da bi tek u drugoj ispravci bilo otkriveno da je zapravo riječ o 'maršalu Titu', zaista je iznimka. Francuzi su obično i brzi: 1972. prvi su izvijestili da su izraelski taoci ustrijeljeni u olimpijskom selu; vijest da je svjetski rekorder u utrci na 100 metara Ben Johnson bio dopingiran na Olimpijskim igrama 1988., puštena je dva sata prije prve AP-ove vijesti i pet sati prije Reutersove vijesti o AFP-ovom teleksu. Pritom valja napomenuti da je teleks zapravo zastarjeli medijski pojam iz vremena ureda, opremljenih telegrafima. Danas se agencijske vijesti u stvarnom vremenu šalju posredstvom stacionarnih veza, krpice riječi odlaze u djelićima sekunde u internet a tv-slike projiciraju se preko satelita širom zemaljske kugle. Upravo tu počinju problemi za AFP: kritičari predbacuju agenciji da već dobrih 20 godina skladnom redovitošću propušta svaku inovaciju koju je uopće moguće propustiti. Primjerice, Reuters u doba globalizacije većinu svog prometa čini financijskim i gospodarskim vijestima, američka služba Boomberg opslužuje čak isključivo to tržište. AFP je prenaglo osnovao dva kćerinska društva i s jednim - 'Mine and Yours' - doživio slom; drugo društvo, AFX, i dalje bilježi veće rashode od prihoda. Osim toga, CNN je svojim javljanjima uživo iz rata u Zaljevu probudio širom svijeta glad za televizičnim informativnim zalogajima, na što je i angloamerička konkurencija brzo reagirala vlastitim televizijskim uslugama. Pokušaj AFP-a da 1998. kupi od ABC-a televizijsku agenciju WTN žalosno je propao zbog nedostatka partnera i novca - posao je sklopio konkurentski AP. Napokon, AFP je posljednja globalna novinska agencija, kojoj je palo na pamet da vijesti mogu biti distribuirane i internetom. U tom brzom poslu preživljava samo onaj tko se može održati u ubilačkoj inovacijskoj utrci. AFP je pak trenutačno bez daha. Razlozi krize? Povjerujemo li državnoj financijskoj inspekciji, AFP ima u prvom redu problema s vodstvom. Po istodobnom nalogu ministarstva kulture i ministarstva financija, inspektori su prošle godine uzeli agenciju pod povećalo i došli do zastrašujućih rezultata. 'Slabo vodstvo, natezanje oko ovlasti' - primjerice, za multimedijski razvoj mjerodavna su po izvješću inspektora dva različita odjela, čija je glavna preokupcija uzajamno otimanje posla. Istodobno je nedovoljan broj kadrova na trgovačkom području: u Parizu je zaposleno deset suradnika za marketing, a samo tehnični odjel za održavanje klima-uređaja ima ih osam. Budući da u inozemstvu trgovaca uopće nema, šefovi dopisničkih ureda morali su dosad sami sklapati ugovore s lokalnim klijentima. Za službu na njemačkom jeziku mjerodavno je 50 namještenika gospodarski neovisnog društva s ograničenim jamstvom sa sjedištem u Bonnu. Problemi matičnog društva pogađaju nas tek neizravno, izjavljuje šef Norbert Wortmann-im Brahm, koji je do prošle godine bio i glavni urednik AFP Njemačka: 'Našom ponudom zaista zarađujemo novac'. Promet je 1998. porastao za 15 posto, a u čitavom AFP-u samo za 2,7 posto. Njemačko kćerinsko društvo mora i može samo financirati sva ulaganja a inspekcijsko izvješće izuzelo ga je na više mjesta iz svoje kritike, napominje Wortmann-im Brahm. Francuski novinari AFP-a već su prije godinu dana zatražili reformske strategije, osuđujući neujednačenu upravu, čime je potkopan autoritet šefa agencije Jeana Miota ne samo izvana i u samoj kući. Miot traži krivnju u drugoj polovici pedesetih godina kada je tadašnji ministar pravosuđa Francois Mitterrand utanačio i danas važeći statut AFP koji je po njegovim riječima uzročnik svega zla. Točno je da paragrafi statuta stvaraju neobičnog hermafrodita - nešto između javne ustanove i komercijalnog poduzeća: upravni odbor AFP-a sačinjen je većinom od predstavnika tiska, koji su istodobno klijenti agencije. Jedna od posljedica takvog ustrojstva jest da AFP gotovo i ne može povećati cijene svoje pretplate jer bi taj potez smanjio prihode listova. Drugo, agencija nema vlastiti kapital te se stoga ne može zadužiti. Miotov plan ulagačke inicijative s višegodišnjim proračunom propao je, između ostalog, i zato što proračun AFP-a na kraju godine uvijek mora biti izbalansiran. Napokon, statuti iz 1957. uveli su i socijalne povlastice za zaposlene koji se danas više ne čine održivima. No, Miotov pokušaj da se očeše o odredbe poput sedmotjednog godišnjeg odbora za novinare (čak devet do deset tjedana za namještenike na vodećim mjestima i za radnike) i da pomladi, dakle da pojeftini kadrovsku bazu naišli su na oštru kritiku sindikata. Čak i po informacijama sindikatu naklonjenih suradnika, zaposlene danas treba smatrati 'nekom vrstom pošasti': 'Svaki pokušaj osuvremenjivanja pada žrtvom sindikata te stoga propada'. Budući da se glavni direktor AFP-a bira samo na tri godine te da Miotom nisu bili zadovoljni ni predstavnici države u upravnom odboru ni tisak, njegov mandat nije produljen. Istekao je 2. veljače - AFP-ov novinar za područje gospodarstva i sindikalni predstavnik Jean-Marc Vantillard žali se da se 14 članova upravnog odbora na burnoj sjednici, prvoj nakon više od pola godine, nije moglo dogovoriti tko će biti njegov nasljednik. Dok konkurent Reuters ima istog šefa od 1990., u AFP-u su se u istom vremenskom razmaku izredala četvorica. Trenutno je agencija bez vodstva. Po statutima, može biti pod povjereničkim vodstvom najviše tri mjeseca a tada mora biti imenovan nasljednik. Zasad svi strukturni problemi ostaju neriješeni. AFP tetura poput 'pripitog broda' kroz oluje financijskih kriza u Aziji i Latinskoj Americi, koji agenciji svakodnevno donose nove otkaze pretplate. Ako se nešto uskoro ne dogodi, moglo bi se dogoditi ono što se u Francuskoj dočarava kao prijetnja: AFP mogla bi zatvoriti urede u inozemstvu i izvješćivati samo iz Europe ili čak samo iz Francuske", izvješćuje Christian Thiele.