RADIONICA O PREDUVJETIMA ZA PODNOŠENJE TUŽBE EUROPSKOM SUDU ZA LJUDSKA PRAVA

ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Hrvatski pravni centar organizirao je danas u Zagrebu radionicu na kojoj se raspravljalo o problemima postupka i procesno-pravnim preduvjetima za podnošenje tužbe Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.#L# U ime Ministarstva vanjskih poslova Ivana Goranić podsjetila je kako je Sud od studenog prošle godine u stalnom zasjedanju te da je od 1953. - kada je donesena Europska konvencija o ljudskim pravima, tužbe rješavala Komisija. Navodeći preduvjete za pokretanje postupka pred Europskim sudom za ljudska prava, Goranić je istaknula kako tužbu mogu podnijeti građani pojedinci, skupine građana i ovlaštene udruge iz država potpisnica Konvencije o ljudskim pravima, ali i same države. U pravilu, tužba se ne može podnijeti za slučajeve kršenja ljudskih prava koja su se dogodila prije potpisivanja Konvencije. Iznimka su slučajevi kada građanin posljedice kršenja prava trpi i nakon što je država potpisala Konvenciju. Hrvatska je potpisala Konvenciju u studenom 1996., a Sabor ju je potvrdio listopadu 1997. Jedan od osnovnih preduvjeta za podnošenje tužbe je da su iscrpljena sva pravna sredstva koja podnositeljima pruža pravni sustav njegove države. Sud time ostavlja mogućnost državi potpisnici da ispravi nastalu štetu i nepravdu. Za hrvatske građane posljednje pravno sredstvo je, kako je istaknuto, najčešće odluka Ustavnoga suda. Podnositelj tužbe može ostati anoniman, a rok za podnošenje je šest mjeseci od iscrpljivanja pravnog puta unutar pravosudnog sustava države iz koje dolazi podnositelj tužbe. Tužba se u pravilu mora odnositi na predmet, odnosno kršenje prava na koje se podnositelj žalio pred sudovima svoje države. Država potpisnica koja ne izvrši presudu suda može čak biti isključena iz Vijeća Europe. Sudac zagrebačkog Županijskog suda Ranko Marjan drži kako bi trebalo poboljšati funkcioniranje hrvatskog pravosuđa tako da građani neće imati potrebu podnositi tužbe sudu u Strasbourgu. Govoreći o ažurnosti suda u Strasbourgu, odvjetnik Čedo Prodanović je iznio podatak da je 1996. prosjek trajanja jednog predmeta na tom sudu bio sedam godina, a prosjek u Hrvatskoj je šest godina. "U posljednjih dvadesetak godina Komisija je od 29.000 pristiglih predmeta, u razmatranje uzela 2.000, od kojih je tek 600 došlo na sud", istaknuo je Prodanović, ustvrdivši kako su vrlo male šanse da se tužbe uzmu u razmatranje. Sudionici radionice - suci hrvatskih sudova, odvjetnici, profesori i studenti pravnih fakulteta - mišljenja su da bi se tužbe hrvatskih građana najčešće mogle odnositi na zaštitu vlasničkih prava, slobodu izražavanja, problem diskriminacije, zaštitu političkih prava i probleme upravnog postupka, naročito dobivanja državljanstva. Zajednička je ocjena da hrvatski građani nisu svjesni problema koji ih očekuju na putu podnošenja tužbe Europskom sudu za ljudska prava, a posebice iznimno visokih troškova postupka. (Hina) so db