IZVJEŠĆE S INOZEMNIH TRŽIŠTA OD 11. VELJAČE 1999. GODINE

IZVJEŠĆE S INOZEMNIH TRŽIŠTA OD 11. VELJAČE 1999. GODINE a) Indeksi na svjetskim burzama u 12:00 GMT Burza / Indeks TRENUTAČNI ZATVARANJE -------------------------------------------------- Frankfurt/DAX 30 4821,29 4796,82 London/FTSE-100 5846,70 5770,20 New York/DJIA 9177,31 9133,03 Tokyo/NIKKEI - 13952,46 -------------------------------------------------- Komentar: Nakon nekoliko dana poniranja, noćas je na Wall Streetu DJIA indeks porastao 44 boda. Doduše, uz neuobičajeno mršav obujam trgovine. Razlog? Ulagači su, po običaju, vrlo nervozni uoči svjedočenja predsjednika Feda Alana Greenspana pred posebnom komisijom Kongresa. Premda je na agendi rasprava o bankarskoj reformi, svi se nadaju da će iz Greenspanovih riječi naslutiti daljnju sudbinu kamatnih stopa u SAD-u. Premda blag, oporavak Wall Streeta ohrabrio je europske ulagače. Stoga je, nakon jučerašnjeg snažnog pada, londonski Footsie indeks jutros skočio više od 70 bodova. U Frankfurtu je pak DAX indeks osvojio 30-ak bodova. U Japanu se danas, zbog nacionalnog blagdana, nije radilo. ------------------------------------------------- b) Tečaj američkog dolara u 12:00 GMT TRENUTAČNI NAJVIŠI NAJNIŽI ------------------------------------------------- Euro/USD 1,1323/33 1,1336 1,1299 Euro/JPY 128,86/96 129,76 128,93 USD/JPY 113,91/01 114,46 113,86 Cijena zlata 287,10 / 287,60 USD/Unca ------------------------------------------------- Komentar: Na tržištu valuta danas je bilo vrlo mirno. Tek, uz neuobičajeno mršav obujam trgovanja, tečaj američkog dolara ponovno je potonuo ispod razine od 114 japanskih jena. I to unatoč jačanju pritiska SAD-a na Japan da smanji kamatne stope i oslabi jen kako bi oživio gospodarski rast. Naime, sinoć je ministar financija SAD-a Robert Rubin ponovio kako bi monetarna politika trebala biti jedan od ključnih alata japanske gospodarske politike. Time je Rubin potvrdio zaokret u pristupu prema recesiji u Japanu. Naime, on je dosad, u cilju poticanja gospodarstva, Tokiju sugerirao povećanje državne potrošnje i slične mjere fiskalne prirode. Sada pak smatra kako bi se gospodarstvo trebalo oživjeti popuštanjem monetarno kreditne politike, čak i po cijenu slabijeg jena. Jednu od takvih monetarnih mjera predstavlja i kontroverzni prijedlog da se Središnjoj banci Japana (BOJ) dozvoli neposredno kupovanje obveznica vlade. Takvo neposredno financiranje vlade ubrizgalo bi u gospodarstvo svjež novac, oslabilo jen, zaustavilo deflaciju i "osakatilo" dugoročne kamatne stope, objašnjavaju analitičari. Međutim, središnja se banka oštro protivi takvom prijedlogu. I ne samo ona. Toshihiko Fukui, bivši zamjenik guvernera BOJ, kaže kako to ne dolazi u obzir. Zašto? U prvom redu, Japanu trenutačno ne trebaju jeftiniji krediti, a s druge strane, sasvim je neprikladno da BOJ manipulira dugoročnim kamatama koje uobičajeno određuje tržište, objašnjava Fukui.