ZAGREB, 11. veljače (Hina) - ANKARA - Hrvatska i Turska u srijedu su se suglasile da pružaju jedna drugoj potporu na međunarodnom planu, a razgovori izaslanstava dviju država u Ankari potvrdili su spremnost za daljnje proširenje
odnosa, kazao je nakon susreta na najvišoj razini u Predsjedničkoj palači Cankaja predsjednik RH dr. Franjo Tuđman. Turski predsjednik Sulejman Demirel istaknuo je da su razgovori pokazali da ima mnogo područja na kojima se može širiti suradnja. U nazočnosti dva predsjednika u srijedu je, nakon razgovora izaslanstava dvije države, potpisano nekoliko ugovora. ANKARA - Predsjednik Republike Turske Sulejman Demirel priredio je u srijedu navečer svečanu večeru u čast svojeg gosta, predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana, koji se nalazi u trodnevnom državnom posjetu Turskoj. Prije svečane večere, turski predsjednik Demirel dodijelio je predsjedniku Tuđmanu najviše tursko odličje, Državno odlikovanje. Predsjednik Tuđman prije toga je razgovarao s predsjednikom Parlamenta Republike turske Hikmetom Cetinom. U četvrtak, drugog dana državnog posjeta Turskoj, predsjednik Tuđman razgovarat će s predsjednikom turske Vlade Bulentom Ecevitom, a potom će položiti vijenac u mauzoleju tvorca moderne Turske, Kemala Ataturka. Hrvatskom predsjedniku bit će dodijeljen i počasni
ZAGREB, 11. veljače (Hina) -
ANKARA - Hrvatska i Turska u srijedu su se suglasile da pružaju
jedna drugoj potporu na međunarodnom planu, a razgovori
izaslanstava dviju država u Ankari potvrdili su spremnost za
daljnje proširenje odnosa, kazao je nakon susreta na najvišoj
razini u Predsjedničkoj palači Cankaja predsjednik RH dr. Franjo
Tuđman. Turski predsjednik Sulejman Demirel istaknuo je da su
razgovori pokazali da ima mnogo područja na kojima se može širiti
suradnja. U nazočnosti dva predsjednika u srijedu je, nakon
razgovora izaslanstava dvije države, potpisano nekoliko ugovora.
ANKARA - Predsjednik Republike Turske Sulejman Demirel priredio je
u srijedu navečer svečanu večeru u čast svojeg gosta, predsjednika
Republike Hrvatske Franje Tuđmana, koji se nalazi u trodnevnom
državnom posjetu Turskoj. Prije svečane večere, turski predsjednik
Demirel dodijelio je predsjedniku Tuđmanu najviše tursko odličje,
Državno odlikovanje. Predsjednik Tuđman prije toga je razgovarao s
predsjednikom Parlamenta Republike turske Hikmetom Cetinom. U
četvrtak, drugog dana državnog posjeta Turskoj, predsjednik Tuđman
razgovarat će s predsjednikom turske Vlade Bulentom Ecevitom, a
potom će položiti vijenac u mauzoleju tvorca moderne Turske, Kemala
Ataturka. Hrvatskom predsjedniku bit će dodijeljen i počasni
doktorat sveučilišta u Ankari na Fakultetu za europska
istraživanja. U četvrtak poslijepodne hrvatski i turski
predsjednik pozdravit će gospodarstvenike dvije zemlje u okviru
hrvatsko-turskog poslovnog vijeća.
ZAGREB - Voditelj misije OESS-a u Hrvatskoj Tim Guldimann u
četvrtak će u Beču pred Stalnim vijećem OESS-a iznijeti posljednje
tromjesečno izvješće misije o napredovanju Hrvatske u ispunjenju
preuzetih obveza s posebnim naglaskom na prijedlog "dvojakog"
pristupa Hrvatskoj o kojem se govori u izvješću, rekao je u srijedu
u Zagrebu glasnogovornik misije OESS-a Mark Thompson. "Taj se
pristup sastoji u tome da se, osim nastavka dijaloga s Vladom o
daljnjoj integraciji Hrvatske u europske i euroatlantske
integracije, predlaže da međunarodna zajednica također ponudi
povećanu izravnu potporu za normalizaciju i demokratizaciju
Hrvatske", rekao je Thompson na redovitoj konferenciji za novinare
misije OESS-a i UNHCR-a u Hrvatskoj.
ZAGREB - Udruga za zaštitu ljudskih prava Centar Apel uputila je u
srijedu posebnom izvjestitelju UN-a za ljudska prava Jiriju
Dienstbieru otvoreno pismo u kojem upozorava da su se u agresiji na
Republiku Hrvatsku dogodila najveća kršenja ljudskih prava, što je
stvorilo najtragičniji humanitarni problem. "To je problem
zatočenih, nasilno odvedenih i nestalih hrvatskih branitelja i
civila, te njihovih obitelji koje već osam godina bezuspješno
pokušavaju doznati istinu o sudbini svojih najmilijih", stoji u
pismu udruge.
SARAJEVO - Od Hrvatske se očekuje da svoj izborni zakon prilagodi
europskim normama i zapadnoj demokratskoj praksi, no to ne znači
kako postoje planovi da netko fizički spriječi otvaranje glasačkih
mjesta za Hrvata u BiH, kako je to najavljeno u posljednjem broju
tjednika "Nacional", izjavila je u Sarajevu za Hinu Victoria
Garcia, osobna glasnogovornica Carlosa Westendorpa.
WASHINGTON - Tijek pregovora u Rambouilletu ne daje razloga
pretjeranom zadovoljstvu ali ni pesimizmu, ocijenio je u srijedu
glasnogovornik State Departmenta James Rubin. On smatra
"proceduralno važnim" što će se pregovorima pridružiti srbijanski
predsjednik Milan Milutinović. Dodao je da je državna tajnica
Madeleine Albright neprekidno u tijeku zbivanja pa je tako jučer
telefonski razgovarala s veleposlanikom Christopherom Hillom i
ministrima vanjskih poslova Francuske i Rusije, Hubertom Vedrineom
i Igorom Ivanovom. "Državna tajnica vjeruje da ozračje u
Rambouilletu pogoduje postizanju sporazuma ako su strane spremne
donijeti teške odluke", prenio je Rubin.
PARIZ - Francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine
ocijenio je u srijedu mirovne pregovore o Kosovu u Rambouilletu kao
"krajnje teške". "Krajnje je teško, ali pregovarači naporno rade,
dok mi održavamo maksimalni pritisak", izjavio je francuski
ministar.
WASHINGTON - SAD imaju vlastiti strateški interes, ali i obvezu
pred međunarodnom zajednicom pridonijeti prekidu sukoba te
uspostavi mira i stabilnosti na Kosovu, izjavili su u srijedu u
Washingtonu pred kongresnim Odborom za međunarodne odnose visoki
dužnosnici američke vlade. Podtajnik za politička pitanja u State
Departmentu Thomas Pickering upozorio je da se sukob na Kosovu može
lako proširiti na susjedna područja Albanije i Makedonije pa čak
možda i uvući u spor članice NATO-a Grčku i Tursku. Osim toga,
moguće je da kosovska kriza ugrozi mirovni proces u BiH i izazove
novi val izbjeglica.
WASHINGTON - Američka državna tajnica Madeleine Albright namjerava
veleposlanika Jima Dobbinsa imenovati svojim posebnim savjetnikom
za Kosovo, objavljeno je u jučer u Washingtonu. Dobbins posljednjih
nekoliko godina radi kao savjetnik u Vijeću za nacionalnu
sigurnost, dugogodišnji je dobar poznavatelj prilika u Europi a
sličnu je diplomatsku zadaću obavljao u vezi s krizom u Haitiju.
BEOGRAD - Bilo koje rješenje sukoba na Kosovu, o kojem se trenutačno
pregovara u Rambouillietu u Francuskoj, mora ostaviti tu pokrajinu
unutar Srbije, javlja u srijedu agencija Tanjug prenoseći izjavu
jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića. "Obojica se
zauzimamo da se postigne političko rješenje unutar okvira
srbijanskog ustavnog sustava koji pretpostavlja poštivanje
teritorijalne cjelovitosti i državne suverenosti Srbije i SRJ",
rekao je Milošević nakon razgovora s grčkim ministrom vanjskih
poslova Theodorosom Pangalosom.
BEOGRAD - Međunarodna zajednica ne smije ohrabrivati, niti
tolerirati nikakve snove o promjeni granica, izjavio je u srijedu
grčki ministar vanjskih poslova Theodoros Pangalos poslije susreta
u Beogradu s potpredsjednikom jugoslavenske vlade Vukom
Draškovićem.
PODGORICA - Crnogorski predsjednik Milo Đukanović izjavio je u
srijedu da nikada neće prihvatiti sporazum o Kosovu koji bi
povrijedio status Crne Gore unutar SRJ. Nakon razgovora s grčkim
ministrom vanjskih poslova Theodorom Pangalosom, koji se nalazi na
turneji po regiji, Đukanović je istaknuo da "ni u kojem slučaju neće
prihvatiti sporazum koji bi povrijedio status Crne Gore u okviru
SRJ".
BRUXELLES - NATO je u srijedu priopćio da je intenzivirao
planiranje slanja mirovnih snaga na Kosovo u slučaju da sukobljeni
Srbi i kosovski Albanci postignu mirovni sporazum na pregovorima u
Rambouilletu, u okolici Pariza. Viši dužnosnici NATO-a rekli su da
bi operativni elementi razmiještanja prvih snaga koje će doći na
Kosovo mogli biti završeni početkom sljedećeg tjedna.
PRIŠTINA - Okružni sud u Prizrenu izrekao je jučer osmorici
kosovskih Albanaca iz opčine Orahovac kazne od ukupno 40 godina
zatvora, pod optužbom da su sudjelovali u terorizmu. Optuženi i
obrana odbacili su optužbu kao neutemeljenu, ocjenjujući kako je
riječ o montiranom, političkom procesu. U Okružnom sudu u Prizrenu
u tijeku je suđenje protiv 24 kosovska Albanca iz opčine Orahovac.
Srbijanske su vlasti do sada optužile 2007 osoba za terorizam i
ugrožavanje teritorijaLne cjelovitosti SRJ, objavio je u srijedu u
Prištini srbijanski državni tužitelj Dragiša Krsmanovič. On je
rekao da je 1060 osoba u pritvoru.
PRIŠTINA - Kosovski odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda
objavio je u srijedu da je tijekom siječnja ove godine na Kosovu
ubijen 151 Albanac, od toga 25 ih je ubijeno u nerazjašnjenim
okolnostima, jedan od posljedica mučenja, a ostali u oružanim
sukobima.
PRIŠTINA - Kosovski informativni centar objavio je jučer da su
tijekom noći od utorka na srijedu i u srijedu ujutro srpske snage
granatirale četiri albanska sela zapadno od Podujeva (otprilike 30
km sjeverno od Prištine). Nema informacija o posljedicama tih
napada.
RAMBOUILLET - Supredsjedatelji mirovne konferencije, ministri
vanjskih poslova Hubert Vedrine i Robin Cook, danas će ponovno doći
u Rambouillet da bi stekli uvid u tijek konferencije i izvršili još
jedan pritisak na dva izaslanstva radi napredovanja u pregovorima,
izjavila je predstavnica za tisak francuskog ministarstva vanjskih
poslova Anne Gazeau-Secret. Očekuje se da će se oni sastati i sa
srbijanskim predsjednikom Milanom Milutinovićem.
BEOGRAD - Jugoslavija ima još dva dana da ispuni zahtjev
Međunarodnog suda UN-a za ratne zločine i izruči u Den Haag trojicu
bivših oficira JNA, optuženih za masakr u Vukovaru 1991., rekao je u
srijedu na konferenciji za novinare u Beogradu glasnogovornik UN-a
J. Carter. Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru bivše
Jugoslavije (ICTY) podigao je 1995. optužnicu protiv Mile Mrkšića,
Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića, pod sumnjom da su bili
umiješani u masakr civila na Ovčari. Neimenovani visoki dužnosnik
jugoslavenske vlade izjavio je u utorak da Beograd nije promijenio
stajalište i ne namjerava predati trojicu optuženih na suđenje u
Den Haag. Zapadni diplomati sumnjaju da će u naredna dva dana doći
do bitne promijene takve odluke. SAD su objavile da će razmisliti o
dodatnim sankcijama protiv Jugoslavije ako Beograd ne posluša
ICTY.
BUGOJNO - O problemima Hrvata u bugojanskoj općini jučer je
predsjednik bugojanskog Općinskog vijeća Ivo Mrša razgovarao s
novoimenovanim posebnim izaslanikom Ureda visokog predstavnika za
tu općinu Urlichom Bucherom. Mršo je nakon sastanka, održanog u
Bugojnu, izjavio da je Buchera izvijestio i o izvješću federalnih
ombudsmana o nezakonitim radnjama bošnjačkih općinskih dužnosnika
na nepokretnoj imovini Hrvata te osobnoj i imovinskoj nesigurnosti
povratnika, a čime se dovodi u pitanje povratak.
SARAJEVO - Zastupnički dom parlamenta BiH na sjednici koja je u
srijedu održana u Sarajevu izabrao je državnu himnu te zemlje. To je
ujedno i prva odluka o zajedničkim simbolima BiH koju su nakon
Daytona svojom voljom donijela zajednička tijela vlasti. Himnu
koja se sastoji samo od glazbenog dijela pod šifriranim nazivom
"Intermezzo" zastupnici su odabrali javnim glasovanjem između
triju skladbi, koje je kao prijedlog proslijedilo posebno
povjerenstvo utemeljeno odlukom visokog predstavnika.
MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin u srijedu je od ministra
obrane Igora Sergejeva zatražio da mu do svibnja podnese prijedlog
plana o spajanju golemih ruskih nuklearnih snaga te da do kraja ove
godine dovrši restrukturiranje ruske vojske, prenose agencije.
Rusi su već proveli spajanje zračnih snaga, ali su različiti
segmenti nuklearnog arsenala te zemlje ostali u nadleštvu
različitih (odvojenih) zapovjedništava.
BONN - Njemački kancelar Gerhard Schroeder rekao je da je spreman
prihvatiti ublaženi nacrt spornoga zakona o državljanstvu u kojem
bi se stjecanju dvostrukoga državljanstva postavila značajna
ograničenja, piše u srijedu list "Sueddeutche Zeitung".
Odstupajući od prijašnjih političkih ciljeva nakon nedjeljnog
poraza na regionalnim izborima u Hessenu, Schroder je rekao da će
nacrt zakona o državljanstvu morati uključivati "značajna
ograničenja" dvostrukoga državljanstva.
BONN - U vladajućoj koaliciji njemačkog kancelara Gerharda
Schroedera u srijedu se pojavila još jedna "pukotina" kada su
predstavnici Zelenih odbili kompromis o kontroverznom planu
ublažavanja zakona o njemačkom državljanstvu. Schroeder je Zelene
pak optužio da slabe koaliciju zauzimanjem za preradikalne
promjene.
ANKARA - Turski predsjednik Sulejman Demiral oštro je upozorio
političke strane koje se pokušavaju izboriti za poziciju prije
travanjskih izbora, da se ne sukobljavaju s moćnom vojskom. "Ako
dođete u sukob s vojskom, zadovoljit ćete šačicu ludih ljudi, ali
ćete izazvati otpor oružanih snaga i vi ste gubitnik", rekao je
Demirel novinaru turskog lista "Daily News".
ASMARA - Pogranični su sukobi Eritrejaca i Etiopljanima u srijedu
bili slabi, ali prekid vatre ne može nastupiti ako Etiopljani ne
prestanu s napadima, izjavio je savjetnik eritrejskog predsjednika
Yermane Gebremeskel. On je izjavio da se još mogu čuti sporadični
pucnjevi iz topova, iz smjera dvaju glavnih bojišta koja se nalaze
na granici.
UJEDINJENI NARODI - Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je u srijedu
pozvalo Etiopiju i Eritreju da prekinu međusobne borbe i pokrenu
pregovore o spornoj granici. Zahtjevi su navedeni u rezoluciji,
prihvaćenoj na Vijeća, nakon što su se članovi kratko savjetovali s
posebnim izaslanikom UN-a za Afriku Mohamedom Sahnunom, koji se
upravo vratio iz regije. Sahnun se vratio iz posjeta Etiopiji i
Eritreji, gdje je pokušao zaustaviti sukobe, koji su najprije
izbili u svibnju između tih susjednih zemalja zbog spornog
teritorija Badme. Sukob je bio prekinut u lipnju 1998. da bi se
nastavio prošloga tjedna, osujetivši mirovne napore Organizacije
afričkog jedinstva, Sahnuna i posebnog izaslanika SAD-a Anthonya
Lakea.
TEL AVIV - Izrael je u srijedu odbio poziv Opće skupštine UN-a da
sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o izraelskom naseljavanju
Zapadne obale. Opća skupština UN-a je u utorak donijela odluku o
sazivanju konferencije na kojoj bi potpisnice Ženevske konvencije
iz 1949. razmotrile mjere za sprječavanje židovskog naseljavanja.
"Mir sada", izraelska organizacija koja se protivi židovskom
naseljavanju Zapadne obale, izvijestila je ovoga tjedna da
naseljenici ilegalno zauzimaju brežuljke i otvorene prostore, a
izraelska vlada ne poduzima ništa. Izraelski premijer Benjamin
Netanyahu obustavio je provedbu mirovnog sporazuma nakon početne
predaje teritorija, optuživši Palestince da se ne drže svog dijela
pogodbe.
BAGDAD - Irak je priopćio da je u američkim napadima u srijedu na
iračke baze protuzračne obrane u dvije južne pokrajine poginula
jedna osoba. U vojnom priopćenju stoji da su zrakoplovi ispalili
projektile na iračke baze u provincijama Dhi Qar i Najaf te da su u
Najafu ubili jednog civila i ranili njih još nekoliko, javlja
službena iračka novinska agencija INA.
PARIZ - Pariško tužilaštvo je u srijedu priopćilo da nije nadležno
za tri tužbe podnesene u Parizu 6. siječnja protiv Fidela Castra, u
kojima je kubanski predsjednik optužen za "zločine protiv
čovječnosti" i za "međunarodnu trgovinu drogom".
RIM - Novinari talijanske novinske agencije ANSA započeli su u
srijedu navečer štrajk u znak protivljenja planu prijevremenog
umirovljenja novinara kojeg je prošlog tjedna uprava predstavila
sindikatima. Novinari ANSE će štrajkati ukupno 12 dana, ali u
nekoliko navrata. Prvi dio štrajka, što je počeo u srijedu navečer,
trajat će do petka ujutro. Uprava je predložila slanje 40 novinara u
prijevremenu mirovinu do 2001. godine. Savez talijanskog tiska
(FNSI) još u utorak je najavio da će njegovi članovi u petak
štrajkati, zbog čega bi se i štrajk ANSA-e mogao produžiti.
(Hina) rb/kt kt