NJ 10.II.SZ:BRČKO DISTRIKT?

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 10. II. 1999. "Život prolazi a ovdje se ne događa baš ništa" "Drveće osakaćeno tučom granata svjedoči o ratnim danima, ali automobilski promet preko obnovljenoga mosta na Savi i kroz 'srpski koridor' na južnoj, bosanskoj strani rječne granice s Hrvatskom, sve je gušći. Doduše, željezničkim mostom kod Brčkog služi se zasad gotovo samo NATO-ova stabilizacijska postrojba SFOR za svoje logističke prijevoze, a samo je Brčko sve drugo samo ne mjesto u procvatu. Od prije dva dana ponovno više nema struje. Na Draganu Žuži vidi se da se njegovo strpljenje bliži kraju. 'Život prolazi, ponajprije onaj mojih sinova, a ovdje se ne događa baš ništa', procijedio je. Odlučio je iseliti u Australiju. Srpski je izbjeglica iz sela koje se danas nalazi u drugom dijelu Bosne - u muslimansko-hrvatskoj federaciji. Ni tri godine nakon završetka rata Žuža ne vidi budućnost u republici bosanskih Srba, a posebno ne ovdje, u Brčkom. Brčko je poseban slučaj u Bosni. Za vrijeme rata Srbi su 'etnički očistili' većinski muslimanski grad i utvrdili uzak koridor prema zapadnom dijelu republike srpske i srpske krajine u Hrvatskoj. Pred haaškim sudom UN za ratne zločince pokrenuto je suđenje bivšem zapovjedniku logora Goranu Jelišiću, koji je navodno u brčanskoj luci ubijao Muslimane po popisima imena. Na daytonskoj mirovnoj konferenciji 1995. teritorijalna pripadnost prometnog čvorišta na sjevernom izlazu iz Bosne ostala je otvorenim pitanjem. Zapravo je arbitražna odluka o tijeku granice između RS i muslimansko-hrvatske federacije na tom području trebala biti donesena već godinu dana nakon Daytona. Umjesto toga, Brčkom od 1997. upravlja 'supervizor', Amerikanac Robert Farrand, kao zamjenik međunarodnoga povjerenika za Bosnu Carlosa Westendorpa. Nakon dvokratne odgode arbitražna odluka mora ovaj put biti donesena. Arbitražni sud na čelu s predsjedateljem Amerikancem Robertsom Owenom ponovno zasjeda u Beču. Odvjetnik Owen bio je u Daytonu član momčadi američkoga posrednika Richarda Holbrookea. Sud je svoje kriterije i opcije neprekidno prilagođavao međunarodnoj politici prema Bosni. Moglo bi se dogoditi da Brčko postane zasebni distrikt u Bosni. Raspoloženje u gradu je fatalističko. 'Kada bi bar odluka bila donesena - bilo kakva. Tada bismo bar mogli planirati', česte su rečenice. U Brčkom žive praktički samo Srbi, a njih dvije trećine čine izbjeglice poput Žuže. Većina njih stanuje u kućama i stanovima protjeranih Muslimana i Hrvata. 'Časne ljude među njima takva situacija čini nervoznima. Nemaju posao i ne znaju kamo sa sobom', pripovijeda supervizor, kojem je izričito naloženo da potakne povratak nesrpskih izbjeglica u Brčko. Nakon općinskih izbora 1997. sastavio je multietnička upravna tijela uključujući i policiju, trudeći se prilično uzaludno oko gospodarskog oživljavanja grada. Američki diplomat pomno pazi da u razgovoru ne prejudicira odluku arbitražnog suda ili je čak samo nagovijesti. Na sudu koji obuhvaća jednog Srbina iz republike srpske i jednog muslimana iz federacije, presudni glas pripada predsjedatelju Owenu. Prije godinu dana 'dopunjujuća' Owenova odluka igrala je u cijelosti na kartu novog premijera republike bosanskih Srba Milorada Dodika. Međunarodna zajednica izabrala je tog razmjerno umjerenog političara na premijerski položaj. Dodik je obećavao ponovni prijam 70 tisuća nesrpskih izbjeglica u republiku srpsku. Owen je novom vodstvu u Banjoj Luci dao poštedni rok da poboljša svoje izglede za povoljnu arbitražnu presudu u pitanju Brčkog. Supervizor Farrand ima objašnjenje za neostvarivanja plana povratka 70 tisuća nesrpskih izbjeglica. Naime, 1998. bila je u Bosni ponovno izborna godina, a u takvim prilikama političari izbjegavaju nepopularne poteze. Republika srpska izabrala je za novog predsjednika srpskog radikala Nikolu Poplašena koji pak ne želi još aktualnom premijeru Dodiku dodijeliti mandat za sastavljanje nove vlade. Farrand nema nikakvih iluzija: ono što je postigao u Brčkom ne bi bilo moguće ostvariti bez snažne nazočnosti SFOR-a i UN-ove policije, IPTF, kao ni bez njegovih posebnih ovlasti za donošenje odluka. Odgođena arbitražna odluka imala je učinak 'Damoklova mača' i treba potaknuti na 'dobro ponašanje', izjavljuje on. Doduše, planirano 'postupno i sređeno' ponovno naseljavanje nesrpskih izbjeglica provedeno je samo u pojasu razdvajanja na graničnoj crti prema federaciji i na rubu Brčkog. No, 1283 povratničke obitelji, nominalno 5000 osoba, čini ipak polovicu svih nesrpskih povratnika u republiku srpsku. U zasad prvoj fazi Muslimani i Hrvati repatrirani su samo u oštećene ali popravljive kuće, koje nisu zaposjeli Srbi. Farrand bi očito želio da zemlje- donatori odobre financijska sredstva za izgradnju novih kuća u Brčkom. Isto vrijedi i u obrnutom smjeru - povratak srpskih izbjeglica iz Brčkog u matična mjesta na području federacije i u hrvatskoj krajini ne napreduje. Farrand je pokušao omogućiti bar povratak 200 nesrpskih dužnosnika multietničkih brčanskih vlasti u njihove stanove u gradskoj jezgri. Hrvatski dogradonačelnik Brčkog Ivan Krndelj mogao bi ispričati čitav roman o ishodu tog pokušaja. Srbi koji su morali iseliti iz njegova stana ostavili su ga opljačkanog o opustošenog - odnesena je čak i zahodska školjka i okvir vrata. Muslimanski dogradonačelnik Mirsad Islamović ne štedi riječi kritike na račun multietničke uprave pod vodstvom srpskog gradonačelnika Borka Reljića. Muslimani i Hrvati ne uspijevaju izboriti nijedan prijedlog u općinskoj skupštini, a puki je manevar i istupanje gradonačelnika Reljića iz radikalnog SDS-a, (...) tvrdi on. Na proslavi povodom 'dana državnosti' rs u siječnju ove godine u Brčko je stiglo čitavo banjalučko vodstvo. U prigodnom govoru predsjednik Poplašen predbacio je međunarodnoj sjednici da svojim odugovlačenjem Brčko pretvara u 'svilenu uzicu na vratu republike srpske'. Muslimanski vođa Alija Izetbegović najavio je pak u Sarajevu ostavku na dužnost člana bosanskog državnog predsjedništva ako Brčko bude dodijeljeno republici srpskoj. Njegova stranka SDA prihvatila bi status posebnog distrikta za Brčko kao manje zlo. Farrand izjavljuje da će Brčko u svakom slučaju još ostati pod međunarodnim nadzorom. Odluka suda pridonijet će 'stabilnosti na tom području i političkoj ravnoteži u Bosni', izjavljuje on proročanski. U nekada muslimanskom predgrađu Meraje stoji danas srpska pravoslavna crkva u fazi roh-baua - simbol neodlučene budućnosti Brčkog. Već prije dvije godine Farrand je nakon muslimanskih prosvjeda donio odluku o prekidu gradnje. Srbi su nastavili s gradnjom, a nedavno je srpska manjina u gradskoj skupštini odbila muslimanski plan o izgradnji džamije pored pravoslavne crkve, proglasivši ga 'oskvrnućem'", prenosi na kraju reportaže Bernhard Kueppers.