TEHRAN, 10. veljače (Hina/Reuters) - Dvadeset godina nakon što je prozapadnjačka diktatura u Iranu odbačena u krvavim uličnim prosvjedima, muslimanski su šiiti uspostavili politički sustav koji se pokazao trajnim i otvorenim prema
postupnim, ali ne i stabilnim reformama.
TEHRAN, 10. veljače (Hina/Reuters) - Dvadeset godina nakon što je
prozapadnjačka diktatura u Iranu odbačena u krvavim uličnim
prosvjedima, muslimanski su šiiti uspostavili politički sustav
koji se pokazao trajnim i otvorenim prema postupnim, ali ne i
stabilnim reformama.#L#
Očekuje se da će u četvrtak teheranski Trg Azadi preplaviti mase
ljudi koji će obilježavati 20. godišnjicu revolucije, a obratit će
im se iranski predsjednik Mohamad Hatami.
Međutim, iako neki ističu zakonitost islamske republike, sve je
veći broj nezadovoljnih gospodarskim neuspjesima zemlje i sporošću
socijalnih promjena.
Pitanja "treba li veliki neučinkoviti javni sektor biti razbijen
ili privatiziran", "trebaju li se dopustiti strana ulaganja u Iran
i u kojoj mjeri" i "trebaju li revolucionarne zaklade koje
posjeduju goleme dijelove gospodarstva plaćati porez", u ovoj
državi stvaraju institucionalni kaos.
"Imamo nekoliko neovisnih institucija s različitim dužnostima,
koje su povezane kao planeti u Sunčevu sustavu", rekao je ajatolah
Abas Ali Amid Zanjani, profesor prava i čelnik parlamentarnog
pravnog odbora. "Ova vladina struktura može stvarno odgovarati na
promjene koje traži narod jer ju je narod odabrao", dodao je.
Iako je priznao da iranska podjela vlasti često "uzrokuje
paralizu", Zanjani je istaknuo da je to "naslijeđe političke
kulture Zapada".
"Problem s Iranom je u tome da je njegova vlast dvojna. Jedan je
oblik zakonski i nastao je na temelju narodne volje preko izbora,
dok drugi proizlazi iz religije", izjavio je Abas Abdi, jedan od
islamskih radikala koji su 1979. okupirali američko veleposlanstvo
u Tehranu. "Takva je vlast postojala jednom u Europi u obliku sukoba
između kralja i crkvenog vođe", dodao je.
Iako je ustav, prihvaćen 1979. godine, donio mnoge demokratske
elemente sačuvao je vrhovnu vlast za ajatolaha Ruholaha Homeinija,
karizmatičnog vođu islamske revolucije.
Danas vlast dijele njegov nasljednik ajatolah Ali Hamnei, koji ne
uživa takav moralni autoritet kao Homeini, predsjednik reformator
Hatami, konzervativni parlament izabran 1996. godine i još
konzervativnije Vijeće stražara islamskih studenata koji
provjeravaju sve zakone kako bi bili u skladu s islamom.
Sudstvo je u rukama vjerskih radikala, ali je Hatami učinio neke
pozitivne pomake dobivši djelomičnu kontrolu nad snagama
sigurnosti i obavještajnim službama.
I dok se gospodarstvo razvija sporo, a inflacija i nezaposlenost
rastu, političko vodstvo stvara nova vijeća koja bi trebala
rješavati sporove između pojedinih odbora.
Pojedini Iranci okrivljuju predsjednika za ekonomsku krizu
pogoršanu padom cijena nafte.
Međutim, neki analitičari vjeruju da se radikali opiru reformama ne
samo zato jer to pogađa njihove interese u revolucionarnim
zakladama i državnim tvrtkama, nego se nadaju da će osramotiti
Hatamija i dobiti na sljedećim izborima.
(Hina) bis sd