KRAPINA, 10. veljače (Hina) - Godina 1999. mogla bi se nazvati i godinom Krapinskog pračovjeka. Naime, prije 100 godina, započela su arheološka iskopavanja na Hušnjakovom nalazištu u Krapini, podsjeća u časopisu Okoliš Vlasta
Krklec-Švaljek iz Muzeja Hrvatskog zagorja u Krapini. Starost ovog bogatog paleontološkog nalazišta odgovara vremenu otprije 130.000 godina.
KRAPINA, 10. veljače (Hina) - Godina 1999. mogla bi se nazvati i
godinom Krapinskog pračovjeka. Naime, prije 100 godina, započela
su arheološka iskopavanja na Hušnjakovom nalazištu u Krapini,
podsjeća u časopisu Okoliš Vlasta Krklec-Švaljek iz Muzeja
Hrvatskog zagorja u Krapini. Starost ovog bogatog paleontološkog
nalazišta odgovara vremenu otprije 130.000 godina.#L#
Iskopavanja na Hušnjakovom nalazištu započela su 1899. godine pod
nadzorom Dragutina Gorjanovića Krambergera, znamenitog hrvatskog
geologa, paleontologa i paleoantropologa. Najvažniji nalaz
svakako je Krapinski čovjek, nazivan još kolokvijalno i Krapinac, a
u znanosti poznat kao Homo sapiens neanderthalensis, podsjeća
autorica u napisu "Hušnjakovo nalazište Krapinskog čovjeka".
"Krambergerova istraživanja", navodi se u nastavku, dala su
značajan doprinos europskoj i svjetskoj znanosti o "fosilnom
čovjeku". Polušpilja u Krapini ubrzo se nakon otkrića uvrstila u
"svjetske znanstvene lokalitete, kao bogato fosilno nalazište na
kojemu je prikupljena najbrojnija i najbogatija zbirka
neandertalskog čovjeka". U pješčenjačkim naslagama nađeno je oko
devet stotina ljudskih fosilnih kostiju više desetaka pojedinaca u
životnoj dobi od dvije do četrdeset godina. Nađeni su i brojni
ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog
nosoroga, divljeg goveda i drugih već izumrlih životinja.
Pronađeno je i više od tisuću komada kamenog oruđa i oružja iz
razdoblja paleolitika. I dok znanstvene rasprave potaknute novim
metodama i dalje traju, jedno je izvjesno - radi se o najbogatijem
paleolitskom staništu neandertalskog čovjeka u Hrvatskoj i
Europi.
(Hina) ld ld