BL-FR-YU-pregovori-Diplomacija-Organizacije/savezi-Strana pomoć-Oružani sukobi BE LE SOIR 8.2.PREGOVORI O KOSOVU BELGIJALE SOIR8. II. 1999.Pobijediti predrasude i nametnuti plan"Diplomati su strepili do samog kraja. Izgledi za uspjeh
gotovo su propali prije nego se sreća i okušala. Beograd je do kraja nastojao onemogućiti održavanje pregovora i igrati se zastrašivanja i drskosti.No uzburkan početak srpsko-albanskih pregovora o Kosovu ne govori nužno o njihovu rezultatu: na Balkanu su zatvorena vrata, daleko od buke i bjesnila terena, često najbolji način da se unese malo razbora u strastveni sukob, da se na više objektivnosti pozove obje zajednice koje kod kuće razgovaraju samo s oružjem u rukama.Konferencija u Rambouilletu koja ima brži ritam i manje je ambiciozna nego ona iz Daytona, gdje su trojica predsjednika bivših jugoslavenskih republika bila izravno uključena u pregovore o Bosni, ima ipak i neke prednosti. Rusko-američko-europski plan koji je predložio Christopher Hill, otprve utvrđuje okvire dijaloga, temeljito proučava svaku mogućnost rješenja i prijedlogom o prijelaznom razdoblju vješto ostavlja otvorena vrata za razmišljanje.
BELGIJA
LE SOIR
8. II. 1999.
Pobijediti predrasude i nametnuti plan
"Diplomati su strepili do samog kraja. Izgledi za uspjeh gotovo su
propali prije nego se sreća i okušala. Beograd je do kraja nastojao
onemogućiti održavanje pregovora i igrati se zastrašivanja i
drskosti.
No uzburkan početak srpsko-albanskih pregovora o Kosovu ne govori
nužno o njihovu rezultatu: na Balkanu su zatvorena vrata, daleko od
buke i bjesnila terena, često najbolji način da se unese malo
razbora u strastveni sukob, da se na više objektivnosti pozove obje
zajednice koje kod kuće razgovaraju samo s oružjem u rukama.
Konferencija u Rambouilletu koja ima brži ritam i manje je
ambiciozna nego ona iz Daytona, gdje su trojica predsjednika bivših
jugoslavenskih republika bila izravno uključena u pregovore o
Bosni, ima ipak i neke prednosti. Rusko-američko-europski plan
koji je predložio Christopher Hill, otprve utvrđuje okvire
dijaloga, temeljito proučava svaku mogućnost rješenja i
prijedlogom o prijelaznom razdoblju vješto ostavlja otvorena vrata
za razmišljanje.
Zadaća, svakako, nije laka. Nakon međusobnog nepoznavanja i
prijezira, rat, nasilje i pokolji još su više otežali vjekovni
prijepor između dviju zajednica.
Srbe će trebati uvjeriti u prednosti demokratskog pluralizma i
etničke snošljivosti, i potaknuti ih da preispitaju neke svoje
povijesne istine koje noćima pretresaju, raspravljajući žučno
između dviju čaša šljivovice. Albance će pak trebati uvjeriti da
zakonitost traženja njihovih osnovnih prava seže samo do
poštovanja jugoslavenskih granica i da će neovisnost, već
uskraćena manjinskim zajednicama u Hrvatskoj i Bosni, samo još
dublje gurnuti ovo područje u nesiguran metež.
Na svakom diplomatskom zaokretu balkanskih kriza antifona je ista,
obilježena oprezom i sumnjičavošću: ništa još nije učinjeno,
najgore tek počinje.
To se potvrđuje i ovaj put, no čini se da je politička volja koju je
zadnjih tjedana očitovalo šest velesila iz kontaktne skupine - SAD,
Rusija, Francuska, Velika Britanija, Italija i Njemačka - više nego
prije u mogućnosti da promijeni tok događaja: europska odlučnost,
američka umiješanost, ruska suradnja i stalni NATO-ov pritisak
jesu aduti koji bi mogli prevagnuti na vagi. Tu je još, što nipošto
nije zanemarivo, bolno iskustvo i grube pouke iz nedavne
prošlosti.
U ozračju dvorca Rambouillet koje je istodobno pastirsko i
veličanstveno, diplomati imaju petnaest dana da svladaju
predrasude svojih gostiju. I nametnu svoje zamisli. I pribave
prevagu planu za mirno i ujednačeno rješenje. I napokon ponude
priliku za spas civilnom pučanstvu Kosova koje je predugo bilo
bacano u povijesni zaborav. I na ovom zgodnom mjestu razmišljaju o
Voltaireovoj filozofiji: 'Mir, napokon mir, koji se remeti i koji
se voli, vrijedi koliko i istina sama...'", piše Edouard van
Velthem.