LJUBLJANA, 7. veljače (Hina) - Posjet mađarskog premijera Viktora Orbana Sloveniji nije dao konačni odgovor na pitanje koje je najviše zanimalo njegove domaćine, hoće li naime luka Koper postati glavna baza za prekomorski izvoz
mađarskih roba.
LJUBLJANA, 7. veljače (Hina) - Posjet mađarskog premijera Viktora
Orbana Sloveniji nije dao konačni odgovor na pitanje koje je
najviše zanimalo njegove domaćine, hoće li naime luka Koper postati
glavna baza za prekomorski izvoz mađarskih roba. #L#
Orban je u Ljubljani uz Koper i Rijeku kao otvorene opcije naveo i
rumunjsku Constanzu, jednako kao što je Orbanov prethodnik Gyula
Horn prošle godine prilikom susreta s Janezom Drnovšekom i Romanom
Prodijem spominjao Trst. Mađarske će vlasti, najavio je Orban,
strategiju o tome koliko tereta i u koje luke usmjeriti donijeti do
kraja godine.
Koper je ranijih godina, kako priznaju i slovenski prometni
stručnjaci, osvojio dobar dio tereta Rijeke uglavnom zbog krizne
situacije u kojoj je bila Hrvatska, ali se definitivno potvrdio kao
glavna "austrijska" luka. Lani je vlada konačno kroz parlament
progurala i zakon o ekonomskim zonama koji omogućava lakše poslovno
djelovanje stranih poduzeća u Kopru, ali mu nije uspjelo dobiti
status europskog pristaništa, što je blokirala Italija.
Upravo su međutim ovih dana krenuli novi prometni impulsi iz
Ljubljane prema Italiji, a u petak će u Rimu boraviti i predstavnici
ministarstva prometa.
Glavni je cilj razgovora, a o tome je u petak bilo riječi i s
predsjednikom pokrajinske vlade Friuli-Giulia Robertom
Antonionijem, aktiviranje projekata i sredstava iz fondova
Interreg i Crossborder (ukupno 70 milijardi lira).
Riječ je o projektima zajedničke talijansko-slovenske radarske
kontrole kretanja brodova u sjevernom Jadranu i nekim drugim
priojektima regionalne suradnje.
Mnogo je međutim ambiciozniji plan o gradnji brze željezničke pruge
između Trsta i Ljubljane (preko Divače i Postojne). Stvar je
trenutno u fazi izrade studije o ekonomskoj opravdanosti. Jer
gradnja takve pruge na kojoj bi vlakovi razvijali brzine od 250
kilometara na sat stajala bi oko 1 milijardu eura, a trajala
najmanje deset godina.
Gradila bi se međutim sredstvima Europske unije, kao dio trase na
transeuropskom 5. koridoru kojim se jednom suvremenim prometnicama
planiraju povezati Španjolska, južna Francuska, sjeverna Italija i
Ukrajina. Na neki način radi se o konkurentskom projektu trasi
Pariz-Berlin-Varšava-Moskva. Rim je spreman uložiti 300 milijardi
lira.
Upravo u slabom stanju investicija na području željezničke
infrastrukture leži i prednost Rijeke u odnosu na Koper kad je riječ
o teretima iz Mađarske, priznaju u Ljubljani. Između dviju država
još ne postoji neposredna željeznička veza, a na investicije u
autoceste troši se deset puta više nego u željeznice i pruge.
(Hina) fl sd