FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZASTUPNIČKI DOM: KRITIKE NA RAD HAŠKOG SUDA

ZAGREB, 5. veljače (Hina) - Ministar vanjskih poslova Mate Granić ustvrdio je danas da bi prekid suradnje Hrvatske s Haškim sudom bio poguban. Ne samo zbog sankcija koje bi se primijenile prema Hrvatskoj, već i zbog potpunog vezivanja Hrvatske za skupinu zemalja potpisnica Daytonskog sporazuma što mnogi žele, kazao je Granić tijekom današnje rasprave o suradnji Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora. Objedninjenu raspravu koja se vodi na temelju odvojenih inicijativa klubova HDZ-a i HSP-a, a za koju je prijavljeno još 20 zastupnika, Dom će nastaviti u nastavku 38. sjednice za desetak dana.
ZAGREB, 5. veljače (Hina) - Ministar vanjskih poslova Mate Granić ustvrdio je danas da bi prekid suradnje Hrvatske s Haškim sudom bio poguban. Ne samo zbog sankcija koje bi se primijenile prema Hrvatskoj, već i zbog potpunog vezivanja Hrvatske za skupinu zemalja potpisnica Daytonskog sporazuma što mnogi žele, kazao je Granić tijekom današnje rasprave o suradnji Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora. Objedninjenu raspravu koja se vodi na temelju odvojenih inicijativa klubova HDZ-a i HSP-a, a za koju je prijavljeno još 20 zastupnika, Dom će nastaviti u nastavku 38. sjednice za desetak dana.#L# Najveći broj prigovora iz rasprave odnosio se na neistraživanje ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima na području Hrvatske i Federacije BiH, sporost u suđenjima optuženim Hrvatima iz BiH, posebice Tihomiru Blaškiću, uz ocjene o politizaciji Suda. Ministar Granić, napominjući da je u nadležnosti Suda i Kosovo, velikim je problemom označio sukob oko nadležnosti o akciji "Oluja", jer Hrvatska smatra da to nije u nadležnosti Suda. Podsjetio je na "glasine" o mogućem procesuiranju nekih hrvatskih generala i državnih dužnosnika oko "Oluje". "To nisu obične glasine, to su čvrsti diplomatski obavještajni podaci", kazao je. I više se zastupnika u raspravi oštro suprostavilo pokušajima kriminalizacije Domovinskog rata. "Glavna tužiteljica Arbour može govoriti što je volja... i mogu ga neki 'turbo-oporbenjaci' stavljati u kontekst nekog dogovora, no za mene je taj rat svetinja. Ako dođe do eskalacije pokušaja kriminalizacije Domovinskog rata HSLS će biti čvrsto protiv toga", poručio je Joško Kontić (HSLS). Vrlo kritičan prema radu Suda bio je Ivan Gabelica (HČSP), ustvrdivši da su oni koji tamo sjede 'hrpa svjetskih licemjera', a najbolji dokaz za to je sudbina generala Blaškića. Predložio je da se ubuduće ni jedan Hrvat ne izruči bilo kojoj stranoj državi ili organizaciji, da se poduzmu sve mjere da se postupci u Haagu ubrzaju. Ante Beljo (HDZ) predložio je da Hrvatska zauzme čvrst stav da nema daljnjih izručivanja, dok se ne završi suđenje optuženim Hrvatima. "Ne dajmo više naše ljude u Haag. Ne trebaju njima Tuta i Štela već žele čuti da su im zapovjedi izdavali pokojni Gojko Šušak i predsjednik Tuđman", kazao je Anto Kovačević (HKDU). U raspravi je zatraženo da se Hrvatima u Haagu omogući da se brane sa slobode. Oni su tamo otišli dragovoljno, za njih bi jamčila hrvatska država, kazao je Joško Kontić (HSLS). I Đuro Perica (HDZ) zatražio je da se u dokument kojeg bi Sabor trebao donijeti ugradi i zahtjev da se Blaškić pusti iz pritvora i da se brani sa slobode. Ministar Granić objasnio je kako je Hrvatska to već tražila, i za Blaškića, i za ostale. Posebno je upozorio na pokušaje da se na slučajevima optuženih Hrvata iz BiH utvrdi direktna umještanost Hrvatske u rat u BiH. "To znači pokušaj povezivanja okrivljenih s vojnim i političkim vrhom Hrvatske", kazao je, napominjući da će u tom smislu najteži biti slučaj Kordić. Uz prigovore na Haški sud, Mato Arlović (SDP) upitao je zašto hrvatska diplomacija nije zatražila od Vijeća sigurnosti da primjeni mjere prema zemljama koje ne surađuju sa Sudom, koliko je puta Vlada reagirala na promjene Pravila postupanja. Reagiralo se jedino kod subpoene, a pravila su se mijenjala 14 puta, kazao je. Milan Đukić (SNS) suglasio se s najvećim dijelom konstatacija iz rasprave. Smatra da je međunarodna zajednica imala razumijevanja za Hrvatsku kada je trebalo, te zato ne vjeruje u pristranost vođenja sudskog procesa. Đukić vjeruje u istinu koja je "trnovita i duga". Veselin Pejnović (nezavisni) smatra da jedna od poruka rasprave međunarodnoj zajednici mora biti - ako nas priznajete kao suverenu državu primjenjujte iste kriterije i način kao i u svojim sredinama. Ako ne onda treba, na fini način, otkazati ovakvu suradnju, kazao je. U raspravi je više puta istaknuto da bi pred Vijećem sigurnosti UN trebalo pokrenuti pitanje nadoknade Hrvatima koji su zbog neutemeljenih optužnica bili u pritvoru u Haagu. (Hina) bn/bm ds

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙