IZVJEŠĆE S INOZEMNIH TRŽIŠTA OD 04. VELJAČE 1999. GODINE

IZVJEŠĆE S INOZEMNIH TRŽIŠTA OD 04. VELJAČE 1999. GODINE a) Indeksi na svjetskim burzama u 12:00 GMT Burza / Indeks TRENUTAČNI ZATVARANJE -------------------------------------------------- Frankfurt/DAX 30 5159,73 5085,66 London/FTSE-100 5974,10 5940,30 New York/DJIA 9366,81 9274,12 Tokyo/NIKKEI 14086,85 14161,54 -------------------------------------------------- Komentar: Ipak, Fed je ostavio kamatne stope nepromijenjene. Premda je u posljednjem tromjesečju prošle godine američko gospodarstvo poraslo izuzetno snažnih 5,6 posto, Fed je odlučio pričekati nove podatke koji će dati jasniju sliku o usmjerenju gospodarstva. Stoga je ulagačima, koji su se plašili povećanja kamata, "pao kamen sa srca" i, krenuli su u "shopping". Zbog toga je na Wall Streetu DJIA indeks noćas osvojio više od 90 bodova, pa se vratio iznad razine od 9.300 bodova. Zahvaljujući oporavku Wall Streeta, jutros su porasle i cijene dionica u Europi. Frankfurtski DAX indeks skočio je više od 70 bodova, dok je Footsie indeks osvojio 30-ak bodova. U Tokiju su pak cijene dionica jutros pale - već četvrti dan zaredom. Nikkei indeks izgubio je oko 75 bodova, zbog čega mu prijeti pad ispod psihološki značajne razine od 14 tisuća bodova. Ulagače je zabrinula vijest objavljena u časopisu Nikkei Financial Daily da jednom japanskom osiguravajućem društvu (neimenovanom) prijeti stečaj. ------------------------------------------------- b) Tečaj američkog dolara u 12:00 GMT TRENUTAČNI NAJVIŠI NAJNIŽI ------------------------------------------------- Euro/USD 1,1274/84 1,1322 1,1267 Euro/JPY 128,30/40 128,85 127,90 USD/JPY 113,69/79 114,08 112,91 Cijena zlata 287,15 / 287,65 USD/Unca ------------------------------------------------- Komentar: Nakon nekoliko dana poniranja, jutros se američki dolar naglo oporavio u odnosu na japanski jen, pa je njegov tečaj skočio na 114 jena. Razlog? Špekulacije o tomu kako će se dalje razvijati situacija na japanskom tržištu javnog duga. Naime, nakon što je jučer dugoročna kamatna stopa na obveznice japanske vlade dosegnula čak 2,44 posto, najvišu razinu od lipnja 1997. godine, jutros je cijena obveznica naglo porasla, pri čemu je kamata pala 10 baznih bodova. Posljedica je to prijedloga da Bank of Japan (BOJ) počne kupovati vladine obveznice kako bi podržala tržište državnog duga. Naime, jutros je dnevnik Asahi Shimbun objavio kako je ministar financija SAD Robert Rubin predložio japanskoj vladi da dozvoli središnjoj banci neposredno upisivanje, odnosno kupovanje prije nego što obveznice izađu na tržište, svježeg vladinog duga. Naime, na taj bi se način potaknule cijene obveznice i zaustavio rast kamata. No, je li Rubin doista to predložio? "Teško je povjerovati da bi Rubin kazao tako nešto," izjavio je guverner BOJ Masaru Hayami. Ministar to doista nije osobno predložio, no izgleda da podržava tu ideju. Koichi Kato, jedan od vodećih političara vladajuće Liberalno demokratske stranke (LDP) kaže kako je u Davosu, na Svjetskom gospodarskom forumu, zamjenik ministra financija SAD-a Lawrence Summers pokazao interes za ideju da BOJ "monetizira" ili tiska novac kako bi pomogla pokriti vladin dug. "Zamjenik ministra Summers bacio je letimičan pogled na ministra Rubina, prišao mi i kazao 'Čini se kako se u Japanu razmatra mogućnost da BOJ počne neposredno upisivati JGB (obveznice japanske vlade),'" izjavio je Kato. Na pitanje novinara da li to predstavlja miješanje SAD-a u monetarnu politiku Japana, Kato je kazao: "To nije bio zahtjev - mislim da je to bio neutralan stav". Pro et contra No, što zapravo znači taj prijedlog? Ako središnja banka doista počne neposredno upisivati obveznice, time će zapravo početi s monetizacijom ili tiskanjem novca kako bi financirala vladin dug, što bi, zbog jačanja potražnje, trebalo izazvati rast cijene obveznica i pad kamate. No, neki se analitičari plaše kako bi zapravo učinak bio suprotan. Naime, takav bi potez narušio kredibilitet središnje banke i izazvao jačanje inflacije, što bi pak srušilo cijene obveznica. S time se slaže i Hayami. Kada bi to učinila, središnja bi banka izgubila kredibilitet kako u zemlji tako i u svijetu, što bi dovelo do rasta kamata, kazao je guverner. Uostalom, zaključio je on, "neposredno upisivanje novoizdanih vladinih dionica zabranjeno je zakonom. Stoga mi o tomu uopće na razmišljamo". Međutim, neki članovi LDP-a, kao i neki nezavisni ekonomisti skloni su toj ideji jer bi se na taj način povećala novčana masa, suzbila deflacija i olabavio pritisak na rast dugoročnih kamata. Stoga se zalažu za promjene zakona. Što bi time dobili Amerikanci? Neki analitičari smatraju da bi ovaj prijedlog mogao biti motiviran time da se spriječi odljev japanskog kapitala s tržišta američkog javnog duga. Naime, kada bi se to dogodilo, naglo bi pale cijene američkih obveznica, što bi izazvalo rast kamata u SAD i poremećaje u likvidnosti tržišta. Bolne točke Kako bilo, rast kamata trenutačno predstavlja bolnu točku japanskog gospodarstva. Što učiniti? "Općenito gledajući, nisam promijenio stav da bi to trebalo prepustiti tržištu," izjavio je jutros u parlamentu ministar financija Japana Kiichi Miyazawa. Upitan od zastupnika što misli o rastu kamata, Miyazawa je kazao i to: "Tu vlada ne može puno učiniti. Ne dijelim mišljenje da ona može manipulirati (kamatama)". Dodao je, također, kako on ne vidi potrebu da BOJ financira javni dug kupnjom obveznica. I, što sada? Kamate rastu, zbog čega se smanjuje razlika između cijene novca u Japanu i SAD, pa japanska valuta postaje sve privlačnija. Pored toga, jen tradicionalno jača tijekom veljače i ožujka, s obzirom da mnogi japanski fondovi povlače u zemlju dio investicija iz svijeta zbog završetka poslovne godine u Japanu - 31. ožujka. Jačanje jena, uz rast kamata, predstavlja Japancima još jednu bolnu točku. Kritična razina dolarova tečaja je 110 jena. Ako dolar padne ispod te razine, mnogi će japanski ulagači početi prodavati strane vrijednosne papire i povlačiti novac u zemlju. U tom bi slučaju bilo vrlo teško spriječiti daljnje jačanje jena. Zbog toga je središnja japanska banka na "100 muka". Već je u siječnju, kada je tečaj dolara pao na svega 108 jena, morala intervenirati na tržištu jer, taj bi tečaj osjetno naštetio poslovanju japanskih izvoznika te odveo gospodarstvo u još dublju receiju. Tada je BOJ, procjenjuju dileri, kupila čak oko 6,7 milijardi dolara. BoE smanjila kamatu Sasvim u sjeni ovih zbivanja, danas su održani sastanci čelnika Europske središnje banke (ECB) i Bank of England. BoE je smanjila ključnu kamatnu stopu za pola postotna boda - na 5,50 posto. Špekulira se kako bi kamatu mogla sniziti i ECB, pa je euro oslabio. Stoga je njegov tečaj potonuo na najnižu razinu otkako postoji - 1,1267 USD.