NJ NORDWEST Z.-HR POSLIJE RATA-1. II.

NJEMAČKA NORDWEST ZEITUNG 1. II. 1999. Hrvatska poslije rata "Dne 15. siječnja 1998. bio je sretan dan za Hrvatsku. Mandat UN-ove prijelazne uprave u istočnoj Slavoniji konačno je istekao. Vraćanjem dunavske regije, Zagreb je ponovno zadobio punu suverenost nad svojim državnim područjem. Unatoč tome, Hrvatska je i dalje zarobljenik nestabilnog stanja na području bivše Jugoslavije. Ponajprije još trpi posljedice srpske agresije u jesen 1991. Tada je grad Vukovar postao simbolom želje za slobodom. I više od sedam godina kasnije, ratna razaranja su neprevidljiva, život se polako vraća među ruševine. Ova vas stranica informira o teškom procesu normalizacije u istočnoj Slavoniji i o problemima Hrvatske na putu u Europu." List cijelu stranicu posvećuje Hrvatskoj. U reportaži pod naslovom 'Nepovjerenje je još strahovito duboko', Rutger H. Kindermann piše o stanju i životu ljudi u Vukovaru. Objavljena je i fotografija oštećenog vukovarskog vodotornja te zemljovid Hrvatske. U manjem članku pod naslovom 'OESS promatra pokus', autor navodi da je Vukovar danas pokusni program suživota Hrvata i Srba. OESS će zadaću praćenja i promatranja obavljati do kraja ove godine sa svojih 250 ljudi razmještenih u istočnoj Slavoniji. U kratkom agencijskom izvješću spominje se opasnost od mina koje u istočnoj Slavoniji onemogućavaju obnovu poljoprivrede, nekada najvažnije grane u regiji. Ratari ipak odlaze u polja i pogibaju. Također je objavljen i interview sa zamjenikom ministra vanjskih poslova dr. Ivom Sanaderom: - Profesore, doktore Ivo Sanader, EU želi politički stabilizirati i gospodarski oživjeti regiju između donjeg Dunava i Jadrana. Kakvu ulogu u tome može imati Hrvatska? = Hrvatska je svjesna svoje odgovornosti u politički i kulturno heterogenoj regiji. Pri tome je osobito važno dobro susjedstvo s Bosnom i Hercegovinom i Saveznom Republikom Jugoslavijom. Što više potpore dobijemo od EU-a, to prije ćemo moći odigrati stabilizacijsku ulogu. - Odnosi između Hrvatske i EU-a sporo napreduju. Zašto? = Osnovni je problem u takozvanom regionalnom početku EU-a koji bi trebao odrediti procedure za daljnje kandidate za prijam. EU svrstava Hrvatsku u okvir predviđen za jugoistočnu Europu koji obuhvaća zemlje bivše Jugoslavije - bez Slovenije, ali s Albanijom. Naša zemlja ima pravo individualno urediti odnose s EU-om, a ne u paketu država koje EU odredi. - Kako vidite odnose sa svojim jugoslavenskim susjedima u budućnosti? = Moraju se razvijati slično kao njemačko-francuski odnosi poslije Drugog svjetskog rata. Takav bi nam normalitet morao biti uzor. - Hrvatska sebe shvaća kao europski orijentiranu jadransku državu. Što iz toga proizlazi? = Hrvatska je uvijek pripadala srednjoeuropskom kulturnom krugu. Sigurnosno-politička, politička i gospodarska integracija u europske strukture i dalje je jedan od naših najvažnijih ciljeva. Stoga težimo punom članstvu u NATO i EU. U vezi s time, naše je zanimanje usmjereno i na program 'Partnerstvo za mir'.