AU DER STANDARD-BANKARSTVO-2. II.

AUSTRIJA DER STANDARD 2. II. 1999. Ljubav za vrijeme kolere "Kad se dva velika koncerna spoje u još većega diva, menadžeri to obično prodaju kao veliki uspjeh. U najnovijim europskim fuzijama banaka igračima bi se ipak osmijeh na usnama mogao zalediti: spajanja su u prvom redu obrambene mjere grane koja se boji za svoj život. Kombinacija svjetskih financijskih komešanja, početak eura i nove tehnologije poput internet bankarstva, prijete da će bankama dugoročno oduzeti njihov razlog postojanja. Nude usluge koje će sve više ljudi moći dobiti putem telefona ili interneta bilo gdje u Europi. Budući da su dobici od marža u normalnim kreditnim poslovima sve manji, izbjegavaju se ustanove u ulagačkom bankarstvu i trgovini s kompleksnim financijskim proizvodima. No to se čak i za one koji vjeruju da puno znaju o poslovima, na posljetku pokazalo vrlo opasnim. Ustanove dakle traže spas u veličini. Deutsche Bank preuzimanjem Bankers Trusta pokušava ostvariti viziju međunarodnog bankarskog koncerna - no ta je strategija popraćena mnogim upitnicima. Većina europskih ustanova jednostavno oženi ili proguta nacionalne konkurente. U Europi je Bank Austria pripremila put kupovinom Creditanstalta. Slijedili su je Švicarci slonovskim vjenčanjem Bankgesellschafta i Bankvereina kao i bavarski brak između Vereinsbanke i Hypotekenbanke. Ni u SAD-u ne prođe ni tjedan dana da se ne spoje dvije velike banke. Od Nove godine iz Španjolske javljaju o gugutanju Banco Santander i Banco Central Hispano Americano, dok francuske velike banke Societe generale i Paribas već poslije prvog poljupca koračaju prema oltaru. Sve te fuzije odvijaju se po istim gospodarskim zakonima: filijale se zatvaraju, odjeli se spajaju, a radnici otpuštaju kako bi se poboljšala konkurentna sposobnost nove megabanke. To je doduše bolno za namještenike banke, ali bi europskim potrošačima dugoročno moglo donijeti velike prednosti. Jer pretjerano visoke pristojbe za mnoge bankarske usluge ponajprije su povezane s visokim kadrovskim troškovima ustanova. Na utakmicu u novčarskom sektoru, za razliku od drugih grana, fuzije ne bi trebale baš utjecati. Lukavi zajmoprimci i ulagači uskoro će moći promotriti najbolje ponude u cijeloj Europi i neće više biti upućeni na ono što preporuča simpatičan službenik banke preko puta. No utoliko više je na mjestu dvojba hoće li novostečene veličine banaka doista donijeti očekivane prednosti. Jedina grana koja će s eurom jamačno više izgubiti nego dobiti, jest novčarski sektor. Tu nastaju najviši troškovi, tu će hladan vjetar utakmice najjače otpuhati. Ne samo inozemne banke, nego i osiguranja i poduzeća izvan grane, sve će više prodirati na domaća tržišta financijskih usluga. A što će poduzeće više prelaziti s kreditnog financiranja na posudbe i dionice, to će se brže smanjivati temeljni posao banke. Slabost financijskih naslova na svjetskim burzama nije samo posljedica najnovijih komešanja, nego izraz duboke strukturne krize. Banke će i dalje imati opravdanje za svoje postojanje - kao ponuđači financijskih proizvoda i posrednici financijskih rizika. No ni za nove divove sljedeće godine neće biti lagane" - zaključuje Eric Frey.