ANAHEIM, 2. veljače (Hina/Reuters) - Živjeti dulje je jednostavno postići - samo zaboravite pizzu i hamburger, kazali su nedavno stručnjaci.
ANAHEIM, 2. veljače (Hina/Reuters) - Živjeti dulje je jednostavno
postići - samo zaboravite pizzu i hamburger, kazali su nedavno
stručnjaci. #L#
Pokusi na miševima - i jedan neplanirani pokus na ljudima - pokazuju
da smanjenje kaloričnosti prosječne američke prehrane za 30-ak
posto može poboljšati fizičke mehanizme koji tijelu pomažu da se
odupre starenju, izvijestili su istraživači na godišnjem sastanku
Američke udruge za unapređenje znanosti.
Dr. Roy Walford s Kalifornijskoga sveučilišta u Los Angelesu bio je
među osam muškaraca i žena zatvoren u "Biosferu 2", u sklopu pokusa
kojemu je svrha bila odrediti bi li ljudi mogli živjeti u svemiru.
Od 1991. do 1993. bili su odijeljeni od ostatka svijeta, a svaki
zalogaj su morali sami uzgojiti, stvoriti vlastitu zalihu zraka i
reciklirati vodu. No, ponestalo im je hrane i Walford je vidio
savršenu prigodu za pokus.
Kako su dobrovoljci u "Biosferi 2" jeli manje, Walford je bilježio
statističke podatke o njihovim tijelima. "Muškarci su izgubili u
prosjeku 18 posto tjelesne težine, žene 10", kazao je Walford.
Krvni tlak je pao u prosjeku 20 posto. Pokazatelji za dijebetes, kao
što su šećer u krvi i razina inzulina, u prosjeku su se smanjili 30
posto.
Razina kolesterola je pala s prosječnih 195 - što se smatra
normalnim - na 125, što se smatra vrlo zdravim.
Eksperiment bi trebalo nastaviti još godinama kako bi se dokazalo
da ljudi zbilja žive dulje jedući takvu hranu. Svi dobrovoljci iz
"Biosfere 2", osim Walforda, vratili su se uobičajenoj američkoj
prehrani.
No, kako su fiziološki učinci blagog gladovanja u miševa i ljudi
bili jednaki, Walford smatra da bi učinci na starenje trebali biti
isti.
Blago izgladnjivanje potiče odgovor tijela na stres koji stanice
spašava od odumiranja, kazao je James Nelson iz Centra za
zdravstvene znanosti s Teksaškoga sveučilišta. Odumiranje stanica
važan je dio starenja.
Izgladnjeli miševi nemaju samo zdravija srca, oni rjeđe
obolijevaju od raka i autoimunoloških bolesti, kazao je Walford.
Ostaju i plodni znatno dulje nego normalni miševi.
Ljudi koji žele isprobati tu niskokaloričnu prehranu ne mogu
jednostavno početi jesti manje, moraju jesti i bolje, kazao je
Walford.
"Radi se o onome što se smatra vrlo zdravom prehranom - mnogo
povrća, nešto voća, cjelovite žitarice, malo mesa."
(Hina) car bnš