DIE WELT-INTERVIEW SCHARPING-1. II.

NJEMAČKA DIE WELT 1. II. 1999. 'Čak je i Rusija razočarana Miloševićem' "Ako se postigne sporazum za Kosovo, Bundeswehr će sudjelovati u mirovnoj postrojbi slično kao u SFOR-u. Savezni ministar obrane Rudolf Scharping (SPD) najavio je to poslije posjeta njemačkim vojnicima u Makedoniji. U postrojbi SFOR-a u Bosni i Hercegovini ima oko tri tisuće vojnika Bundeswehra. S ministrom je razgovarao Ruediger Moniac. - U Rambouilletu će francuski i britanski ministar vanjskih poslova voditi mirovne pregovore za Kosovo. Zašto je Njemačka tamo tek u drugom redu? = Njemačka sudjeluje jednako kao i Rusija i Amerika. To nije drugi red. - Ali Njemačka ne vodi pregovore poput Francuske i Velike Britanije. = To je pragmatična odluka. Treba odvagnuti okoliš i pregovaračke partnere kako ne bi bili stavljeni pogrešni simboli. Stoga je odluka o vodstvu pregovora mudra. - Što znači: pogrešni simboli? Čega se Njemačka boji? = Nije u pitanju strah, nego primjerice ima veze s namjerom da se srpskoj propagandi ne pruži jeftin izgovor. - Pretpostavimo da pregovori dovedu do razmještanja mirovne postrojbe. Kakav će doprinos tomu dati Bundeswehr? = Otprilike isti koji dajemo u Bosni i Hercegovini glede količine ili postotka njemačkog sudjelovanja u cjelokupnom kontingentu u okviru međunarodne mirovne postrojbe - ako je uopće bude i ako bude potrebna. O opsegu se za sada još ne može ništa pouzdano reći jer se o sporazumu i njegovu ostvarenju još ne može reći ništa pouzdano - osim da su povećani izgledi na uspjeh nakon što Rusija aktivno sudjeluje i time obznanjuje da se u tom pogledu promijenila njezina politika prema Jugoslaviji i Miloševiću. - Hoće li SAD jednako sudjelovati i u novoj postrojbi za Kosovo? = Ne mogu zamisliti da države kontaktne skupine neće sudjelovati u jamčenju sporazuma. On bi trebao jamčiti autonomiju Kosova u državi Jugoslaviji, uz to i priliku za miran razvitak koji se temelji na samoupravljanju i demokratskom određenju. - Jesu li obje sukobljene strane doista spremne za pregovore? = Za sada su spremne pregovarati o sporazumu ili barem daju do znanja da su spremne na razgovore. No svakako jako sumnjam u njihovu intimnu spremnost na miran razvitak. To je upravo razlog zašto je vjerojatno potrebno jamstvo međunarodne mirovne postrojbe za djelotvornost takvog sporazuma, ma u kojem obliku ili opsegu ono bilo potrebno. Imamo ne baš sasma usporediva ali ipak u stanovitom smislu slična iskustva u Bosni i Hercegovini, gdje nakon mnogo godina rata s tisućama žrtava i oko četiri godine međunarodne nazočnosti, ljudi nisu baš spremni preuzeti zajedničku odgovornost za zajedničku državu. To objašnjava da na Balkanu mora biti dugogodišnji angažman ako se ne želi ponovno riskirati humanitarne katastrofe s posljedicama sve do rijeka izbjeglica koje bi opet dirnule Njemačku. - Postoji li mogućnost da se tijekom pregovora na obje strane obavi pritisak? = Da, razumljivo, jer poziv na te razgovore prije je ultimativan zahtjev. Kontaktna skupina i države koje sudjeluju jasno su pokazale da za takav sporazum ne postoje temeljna načela pregovaranja. U to primjerice spada autonomija Kosova unutar jugoslavenske države i samoupravljanje na temelju demokratskih izbora. Utoliko je pritisak opravdan. Jer i tu sve iskustvo govori u prilog tomu da se tek u posljednjoj minuti postiže rezultat. - Što je Rusija pridonijela da se Beograd navede na pregovore? = Rusija je očito užasnuta i razočarana Miloševićevim ponašanjem, pokoljima koji su se dogodili i želi spriječiti da stalno podupiranje Miloševića ugrozi ruski ugled. Inače je ispravno da Rusija kao neizbježan partner u europskoj sigurnosnoj arhitekturi zauzme konstruktivno stajalište.