ES 1.II.ABC - UVODNIK O KOSOVU I BALKANU

ŠPANJOLSKA ABC 1. II. 1999. Neovisnost Međunarodna se zajednica najprije protivila neovisnosti Slovenije, početkom devedesetih godina. Ali se Slovenija 1991. odvojila od Srbije. Bila je prejaka i previše dobro pripremljena (vojno pripremljena, naravno), a da bi je Beograd pokušao pokoriti silom. U Hrvatskoj se dogodilo nešto slično. Proglasila je neovisnost od Srbije 1991. A Beograd je tada vjerovao da će moći slomiti Zagreb. Ili da će mu, ako ništa drugo, oduzeti nešto teritorija. Hrvatskoj ništa nije bilo poklonjeno, sama je morala u ratu steći slobodu. Bombe su padale čak i na Zagreb, na hrvatski glavni grad. Ali je na kraju Hrvatska ostvarila ono što je željela. U Bosni je sve bilo mnogo zamršenije. Padanje bomba na Zagreb obična je anegdota u usporedbi s razaranjem Sarajeva. U Bosni je sve bilo mnogo zamršenije i krvavije zato što se zabunama i paralizi zapadnih sila pridružilo i to što je, među ostalim čimbenicima, srpska zajednica u Bosni mnogo brojnija nego u Sloveniji i Hrvatskoj. Tamo je postojao cijeli splet okolnosti koji je Bosnu činio pravom bačvom baruta. Ali i tamo je srpski predsjednik Slobodan Milošević na kraju vidio da mu Bosna izmiče iz ruku i da će steći neovisnost. Sve upućuje na zaključak da će se ta paradigma ponoviti i na Kosovu. Prijedlog zapadnih sila i Rusije da se Kosovu prizna velika autonomija, ali ne i neovisnost, ne zadovoljava ni Beograd ni kosovske Albance. A točno prije deset godina, Milošević je potezom pera dokrajčio autonomiju Kosova koja je tada, iako vrlo mala, ipak postojala. Prije deset godina, Priština bi, vjerojatno, prihvatila pravu autonomiju. Danas, poslije jedne godine ratovanja, i sa sve većim, ireverzibilnim nacionalističkim duhom, čini se da je za to prekasno. Prijedlog o autonomiji ne zadovoljava ni kosovske Albance općenito, a mnogo manje one koji se bore u redovima OVK-a. Ali ni Srbi nisu spremni dopustiti da im Kosovo pobjegne onako kako su im pobjegle Slovenija, Hrvatska i Bosna. Približavamo se trenutku u kojemu će se rat toliko razmahati da će međunarodna zajednica, prisiljena događajima na terenu, morati djelotvorno posredovati. Kontaktna skupina želi da Srbi i kosovski Albanci pregovaraju. Može li izići išta dobra iz pregovora s čovjekom (Slobodan Milošević) koji ne poštuje ljudska prava ni norme međunarodnoga prava? Međunarodna zajednica žali zbog metoda koje Srbija rabi protiv kosovskih civila i boraca za neovisnost. Ali ih vjerojatno neće moći spriječiti sve dotle dok se ne posluži energičnijim mjerama", piše Jose Grau.