DELO-NOVE PREDNOSTI, VIŠE NOVCA-1. II.

SLOVENIJA DELO 1. II. 1999. Nove prednosti, više novca "Današnjim stupanjem na snagu europskog (pridružbenoga) sporazuma između Slovenije i Europske unije, u praktičnom se životu naše države neće puno promijeniti, jer su ga već prije na najvažnijim gospodarskim područjima nadomjestile odluke takozvanog privremenog sporazuma o trgovačkoj i gospodarskoj suradnji. Gospodarska suradnja već dugo teče uzorno, Slovenija i zaslugom tog sporazuma obavlja zamalo dvije trećine vanjskotrgovinske razmjene baš s unijom. Stupanje na snagu pridružbenog sporazuma ipak daje brojne nove prednosti i drugim područjima. Spomenimo barem mogućnosti koje se ukazuju s već sada dopuštenim uključivanjem u mnoge zajedničke programe Europske unije i na znanstvenom i raznim drugim područjima kamo se Slovenija želi uvrstiti što prije, jer mogućnosti za to su velike a novac obilan. Na veliko značenje sporazuma između Slovenije i unije upozoravaju i u Bruxellesu jer znaju da je do sada stanje bilo prilično zamršeno. Od potpisa do ratifikacije sporazuma prošlo je naime oko dvije godine, a u međuvremenu je trebalo ponajprije na slovenskoj strani obaviti brojne zahtjevne zadaće, iako je u javnosti zacijelo najviše odjeknulo pripremanje naše politike nekretnina glede stranaca. Slovenski državni zbor unatoč pokušajima još nije prihvatio poseban zakon o utvrđivanju uzajamnosti na tom području kao temeljnog elementa pri kupovini naših nekretnina. Razloga za to je više, iako se čini da je u središtu strah od prevelike slobode takve prodaje. A kako drži ministar za europska pitanja Igor Bavčar: Bruxelles to ne uznemiruje previše, no pazit će da se prema državljanima EU-a ne odnosimo diskriminacijski. Komentara na tu temu zacijelo neće nedostajati, jer problematika je zamršena a ujedno i 'nacionalno osjetljiva'. Budući da se Slovenija u međuvremenu već duboko našla u pregovaračkom procesu za pravi ulazak u uniju, pridruženo članstvo samo je nekakav potreban međustupanj. Do sada su pripremljena pregovaračka ishodišta već za polovicu opsežnog pravnog poretka unije koji obuhvaća čak 30 posebnih poglavlja. Bruxelleski dužnosnici će baš na dan stupanja na snagu pridružbenog sporazuma dobiti u ruke i pregovaračka ishodišta za do sada najzahtjevnija područja, slobodni tok robe i konkurentnu politiku a u tom sklopu i usklađivanje državne pomoći određenim djelatnostima. I zato se može tvrditi da je dosadašnji rad u pripremi pregovaračkih polazišta - dakako na temelju prijašnjeg usklađivanja zakonodavstva - u mnogočemu već izišao iz okvira pridružbenog sporazuma. To je razumljivo jer su, primjerice, europske sporazume počeli sklapati sa srednjoeuropskim i istočnoeuropskim državama već početkom devedesetih godina. S Poljskom je takav sporazum, recimo, potpisan već prosinca 1991. i to još prije onog slavnog datuma kad je na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a odlučeno što nove države moraju ispunjavati da budu priznate. U nekoliko idućih godina europski su sporazumi potpisani i puno brže ratificirani i sa svim drugim 'tranzicijskim' državama. Slovenija je unatoč višegodišnjem zakašnjenju zbog veće gospodarske i političke razvijenosti odnosno zrelosti neke među njima prestigla i na posljetku prije godinu i pol uzdigla se među šest prvih kandidatkinja za ulazak u uniju. Zbog pridružbenog sporazuma vjerojatno se u buduće neće dogoditi ništa bitno, jer je jasno da bismo određeno zakonodavstvo morali promijeniti i zbog vlastitih potreba. Drukčije uređenje bankarstva ili osiguranja ili primjerice drukčije shvaćanje državnih pomoći ne proizlazi iz zahtjeva spomenutog sporazuma. Isto vrijedi i za reforme državne uprave, financijskog i poreznog sektora, čak i za novi mirovinski sustav itd. Dobro je što znamo da je baš događanje oko pridružbenog sporazuma u mnogo čemu pomoglo slomiti i neka tvrda domaća proturječja, iako se govorilo samo o nekretninama" - piše Stojan Žitko.