VOA-STEWART-INSTITUT ZA MIR-30-1

GLAS AMERIKE - VOA 30. I. 1999. 'Postignut napredak u demokratizaciji BiH; u hrvatskoj politici prema toj zemlji vidljiv pozitivan zaokret', razgovor s Danielom Serwerom, djelatnikom američkog Instituta za mir. Prilog Ivice Puljića "Američki Institut za mir vladina je organizacija koja se bavi raščlambom stanja u mnogim kriznim područjima, odnosno, područjima u kojima je ugrožena demokracija. Ovaj Institut već godinama analizira zbivanja u području Hrvatske, Bosne i Hercegovine te jugoistoka Europe, a u tijeku je i osnivanje povjerenstva za istinu i pomirenje, međunarodnog tijela koje treba pomoći u nadilaženju ratnih i poratnih trauma i zbližavanju ljudi s bivših zaraćenih područja Bosne i Hercegovine. Ovih je dana Institut za mir izdao posebno izvješće pod naslovom: Bosanska svjedodžba: prolaz, pad ili - nedovršenost?. Tim povodom, razgovarali smo s jednim od najistaknutijih djelatnika ove organizacije, Danielom Serwerom, negdašnjim dužnosnikom State Departmenta. 'Demokracija je počela uzimati korijena u bosanskohercegovačkom društvu, ali još se mnogo mora raditi kako bi se uspostavile pravne norme', kazao je u razgovoru za Glas Amerike Daniel Serwer, znanstvenik u američkom Institutu za mir. Gospodina Serwera smo zamolili da istakne najvažnije točke na kojima treba raditi u demokratizaciji Bosne i Hercegovine. 'Mislim da je postignut znatak napredak, ali da se demokratizacija tog prostora kreće sporo. Jedan od glavnih razloga za spori napredak jest dosadašnji izborni sustav koji favorizira nacionalne stranke. Reforma izbornog sustava jedan je od prvih koraka prema trajnijoj demokraciji. Ali isto tako važni koraci su i uhićenje optuženika za ratne zločine te osiguranje uvjeta za povratak izbjeglica. Vrlo je važna i borba protiv kriminala, a suradnju između dviju entitetskih policija vidim kao najvažniji korak u obuzdavanju kriminala. Ne može se dopustiti da jedan kriminalac jednostavno prijeđe entitetsku granicu i tamo nastavi živjeti kao slobodan čovjek. Kriminalci se moraju plašiti policijskih akcija na obje strane', istaknuo je Daniel Serwer. Na pitanje što misli o povezanosti politike i kriminala u BiH, on kaže da u svim sredinama, gdje političku i gospodarsku situaciju kontrolira jedna stranka, dolazi do takvih pojava, javlja se rizik od pojave korupcije, a Bosna i Hercegovina ima upravo takav sustav u kojem je to moguće. Članovi tih dominantnih stranaka nalaze se i na državnim funkcijama. Što se ratnih zločinaca tiče, njih je trebalo poslati u Den Haag odmah nakon sklapanja Daytonskog sporazuma, i to je najveća greška međunarodne zajednice što to nije učinjeno. Na upit što misli - koliki je utjecaj Zagreba na hrvatske političare u BiH, odnosno na HDZ, gospodin Serwer odgovara: 'Moje viđenje ove situacije je drugačije od onoga koje prevladava. Mislim da prije ekstremisti iz HDZ-a BiH imaju snažan utjecaj na Zagreb, a ne obratno. Vjerujem da kad nekome osigurate novac i glasove na izborima, imate i utjecaja na tu politiku. A upravo to rade, osobito, hercegovački Hrvati. Međutim, ne mislim da Zagreb sjedi prekriženih ruku i vidim nastojanja da se ti ekstremisti stave pod kontrolu. Vjerujem da se, zapravo, cijela situacija kreće u pravom smjeru, jer je oporba u Republici Hrvatskoj prvenstveno zabrinuta unutarnjim problemima. Oni ne žele ni jedan dio BiH, niti žele kontrolirati neke dijelove susjedne države. Mislim da vidimo zaokret u hrvatskoj politici u vrlo pozitivnom pravcu, unatoč nastojanjima nekih članova HDZ-a u samoj Hrvatskoj da državnu politiku zadrže na nacionalističkoj liniji. Ali, taj nacionalistički program je već u velikoj mjeri ispunjen. HDZ je odigrao povijesnu, ključnu ulogu u osiguranju suvereniteta nad hrvatskim teritorijem. Vrijeme je da Zagreb vidi da na vlastitom teritoriju ima problema te da dopusti Hrvatima iz BiH da odluče o svojoj budućnosti unutar BiH'. Ima li uopće bilo kakve realnosti u čestim izjavama hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana o nekakvim nastojanjima međunarodne zajednice da se Hrvatsku 'ugura' u neke nove jugoslavenske zajednice ili balkanske federacije i sličnih tvrdnji - upitali smo Daniela Serwera iz američkog Instituta za mir. 'Ne mislim da bilo tko forsira ulazak Hrvatske u nekakvu rekonstruiranu Jugoslaviju. Hrvatska je suverena, neovisna država, međunarodno priznata svugdje u svijetu. I gospodin Tuđman s tim može biti vrlo zadovoljan. Međutim, neki stupnjevi gospodarske reintegracije vrlo su jasan interes mnogih zemalja na Balkanu i svaka će od njih sama odlučiti koliko želi ostvariti od te ekonomske reintegracije. Ja sam uvijek bio malo iznenađen otporom koji gospodin Tuđman pruža prema toj vrsti reintegracije, jer koliko ja razumijem, Hrvatska u praksi, kada je slobodna trgovina u pitanju, vrlo intenzivno surađuje s pojedinim dijelovima Balkana i izražava dobrodošlicu nekim ekonomskim reintegracijama i pri tome mislim na Bosnu i Hercegovinu, odnosno Federaciju BiH. Politička integracija Hrvatske s balkanskim zemljama neće se dogoditi, osim ukoliko Hrvatska ne želi da dođe do te integracije'. Razgovarali smo s gospodinom Serwerom i o uspješnosti američke politike u Bosni i Hercegovini. "Mislim da smo uradili mnogo dobrih stvari u Bosni, ali isto tako mislim da nismo učinili još mnoge stvari koje je trebalo učiniti. Sjedinjene Države trebaju mnogo više učiniti po pitanju ratnih zločinaca, povratku izbjeglica, reformi izbornog sustava... Volio bih vidjeti sustav koji će osigurati mnogo više prelazaka preko etničkih crta jer to bi oslabilo vladajuće stranke koje su osnažene do te mjere da to samo škodi ukupnom procesu u BiH. Ukoliko se popravi politički sustav, onda će doći i do gospodarskog rasta te uspostave ostalih ključnih funkcija potrebnih za život u cijeloj BiH', odgovorio je gospodin Serwer. Daniel Serwer nije želio komentirati pojavu pisma kojeg je nedavno američkoj državnoj tajnici Madeleine Albright uputio Robert Gelbard, posebni izaslanik za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, a u kojem se iznose neke pritužbe na račun tvorca mirovnog sporazuma iz Daytona i njegova prethodnika na mjestu posebnog izaslanika Richarda Holbrookea. Gospodina Serwera zatim smo upitali koliko mu je poznato da američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini, Richard Kauzlarich, uskoro napušta Sarajevo, te da se za njegova nasljednika spominje ime Thomasa Millera, koji trenutno radi na pitanju Cipra upravo u ekipi Richarda Holbrookea. 'Znate, američka politika se ne mijenja s promjenama veleposlanika. Mislim da američku politiku treba gledati kao cjelinu vođenu u Washingtonu i ambasadori su samo njezin jedan dio', kazao je na kraju intervjua za Glas Amerike Daniel Serwer, znanstvenik američkog Instituta za mir". (VOA)