ZAGREB, 29. siječnja (Hina) - U zadnjem tjednu siječnja, kada se kraj zime još ne nazire, a ljetovanje se čini dalekim i nepotrebnim, mađarski tjednik na engleskom "The Budapest Sun" donosi napis koji govori o neodoljivoj privlačnosti
hrvatske obale Jadrana za stanovnike Mađarske - zemlje nepreglednih ravnica bez izlaza na more.
ZAGREB, 29. siječnja (Hina) - U zadnjem tjednu siječnja, kada se
kraj zime još ne nazire, a ljetovanje se čini dalekim i nepotrebnim,
mađarski tjednik na engleskom "The Budapest Sun" donosi napis koji
govori o neodoljivoj privlačnosti hrvatske obale Jadrana za
stanovnike Mađarske - zemlje nepreglednih ravnica bez izlaza na
more.#L#
Na prvi se pogled čini da vode u Mađarskoj ima na sve strane.
Povijesne toplice, moderni plivački bazeni, ogromno jezero
Balaton, pa čak i pogled na prljavi Dunav djeluju kao dobar surogat
za more ili ocean. Tijekom zimskih mjeseci lakše je prihvatiti
činjenicu "zemljom zaključane" Mađarske, no kada dođe proljeće,
noseći sa sobom više temperature, mnogi odjednom osjete neizdrživu
potrebu za slanom vodom i "pravom plažom". Odjednom Balaton izgleda
dosadno, toplice zastarjelo, bazeni pretrpani, a Dunav kao da
izgleda još prljaviji, piše The Budapest Sun.
Jezero Balaton, sa svojih 77 km dužine i 14 km najveće širine, možda
je najbliže moru od onoga što Mađarska ima, no postoje alternative.
Jedna od njih zahtijeva dodatnih 5-6 sati vožnje automobilom, no ta
se dodatna udaljenost ne čini strašnom ako je putnik nagrađen ne
samo tom traženom dubokom, slanom vodom već i zemljom što žudi za
obnovom svoje turističke industrije koja je cvjetala prije no što
je zemlja uvučena u rat, navodi list.
Jadran je izuzetno duboko i slano more, glasovito po svojim
ljekovitim vodama. Mnogi priobalni gradovi razvili su turistčku
industriju još u doba Austro-ugarske monarhije. S jedne je strane
Jadran omeđen hrvatskom, a s druge talijanskom obalom. Ako ste već
posjetili Veneciju, malo je onoga što još može privući putnika
željnog odmora na talijansku stranu. Hrvatska je strana ta koja se
odlikuje prekrasnom obalom, privlačnom i Talijanima, nastavlja The
Budapest Sun.
U nastavku teksta opisuje se Kvarner, kao najbliža morska
destinacija, i nižu komplimenti njegovim najatraktivnijim
odredištima Opatiji, Crikvenici i otocima Krku, Cresu i Lošinju.
Bijele pješčane plaže rijetke su na Jadranu, pa ih ne treba
očekivati toliko kao na Floridi, u Kaliforniji ili Španjolskoj,
piše budipmeštanski tjednik, dodajući kako su uobičajene zamjene
šljunčana žala, stjene, betonirane plaže i rive, a za one koji baš
inzistiraju preporuča Bašku na Krku.
Nižući pohvale ljetovanju na Kvarneru, i hrvatskoj obali općenito,
list posebno ističe prednost hrvatske liberalne politike prema
(raz)odijevanju na plažama, na što u nekim turističkim zemljama
treba dobro paziti.
Odlučite li obući skromni jednodijelni kostim, minijaturni bikini,
teško zamjetnu tangu ili ništa, naći ćete plažu na kojoj ćete se
osjećati udobno. Na Jadranu je moguće naići na nudizam i sve njegove
kombinacije.
Liberalnu politiku Hrvatske omogućuju bezbrojne male i privatne
plaže čiju je privatnost lako poštovati, pa ne dolazi do zgražanja
onih koji nisu naviknuti.
Službene nudističke plaže nisu uobičajene, možda i zato jer nisu
nužne, bilježi list, primjećujući kako se lokalni stanovnici
gotovo nikada ne odlučuju potpuno razodijenuti na plaži.
The Budapest Sun na kraju poziva svoje čitatelje da sami istraže
draži ljetovanja na najbližoj, hrvatskoj obali Jadrana.
(Hina) dh rb