ZASTUPNIČKI DOM: IZMJENE ZAKONA UNOSE ZBRKU, NAJAM STANOVA TREBA REVIZIJU

ZAGREB, 29. siječnja (Hina) - Zakon o najmu stanova (iz 1996.) nije najbolje rješenje ni za zaštićene najmoprimce niti za najmodavce, vlasnike tih stanova koji ustvari nisu u mogućnosti raspolagati tim vlasništvom. Predložene izmjene toga zakona ne nude dobra rješenja već, dapače, unose još više zbrke i nereda. U tim su se ocjenama danas suglasili zastupnici i oporbe i HDZ-a Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. Stoga je najčešće izrečen prijedlog tijekom rasprave o izmjenama Zakona o najmu stanova da se pristupi cjelovitoj reviziji Zakona kojoj bi prethodila točna analiza o broju i strukturi takvih stanova. Zastupnički je dom raspravio i Prijedlog stalnih robnih zaliha, a poslijepodne se očekuje glasovanje o ovaj tjedan raspravljenim točkama. #L# Predložene je izmjene u cijelosti odbacio Klub SDP-a, jer se njime, kazala je Željka Antunović, ne razrješavaju desetljećima tinjajući konflikt vlasnika stanova i stanara. Umjesto rješenja konflikta opredjelili smo se za najlošije rješenje - betoniranje postojećeg stanja. Time je uvedena diskriminacija prema nositeljima stanarskog prava kojima je osporeno pravo privatizacije, a licemjerno se odnosimo prema vlasnicima kojima je tobože sačuvano pravo vlasništva, ali osporeno pravo raspolaganja, rekla je. Zakonom su nezadovoljni i najmodavci, koji iako imaju formalno pravo nisu u svojim stanovima, i najmoprimci, njih oko 50.000 što je gotovo čitav jedan grad, koji su i nadalje nedovoljno zaštićeni, a uglavnom su umirovljenici, rekla je Đurđa Adlešić (Klub HSLS-a). No, po podacima statističkog zavoda za 1998. godinu koje je iznijela Vera Pivčević-Stanić (HDZ) takvih je stanova oko 3.000, ili 0,2 posto. Ona stoga ne vidi razloga da država u razumnom roku ne rješi taj problem na obostrano zadovoljstvo. I predstavnici klubova i zastupnici suglasni su u ocjeni da je riječ o lošem zakonu. Zakon je vrlo loš, a izmjenama se još više komplicira stvar, rekao je Petar Žitnik (Klub HSS-a), dok Ivan Gabelica (HČSP) kaže da je Zakon "izazvao konflikt u društvu i više škodi nego koristi". Po ocjeni Nedjeljka Mihanovića (HDZ) Zakon od početka "boluje od pravnog, moralnog i logičnog rahitisa". Najdalje je pak otišao Zlatko Tomčić (HSS) koji predlaže da se izmjene povuku i da se izradi integralni koncept stambene reforme. U rapravi su predložena dva moguća rješenja. Po mišljenju Kluba SDP-a stanarima bi trebalo omogućiti otkup stanova, a vlasnicima osigurati tržišnu naknadu. Klub HSS-a pak predlaže da država za stanare koji se nalaze u stanovima koji su u privatnom vlasništvu izgradi određeni broj stanova i omogući im otkup, dok bi se vlasnicima vratili njihovi stanovi. Zastupnici su, kao i Odbor za zakonodavstvo, zatražili da se omogući otkup nadstojničkih stanova, te da se riješi pitanje stanova u tzv. zajedničkim prostorijama. U raspravi su se čule zamjerke i na prijedlog da jedinice lokalne samouprave osiguraju stanove za neke kategorije zaštićenih najmoprimaca. "Lako je u Zakon napisati da će lokalna samouprava osigurati stanove, ali kako kada je njihov stambeni fond mizeran i dotrajao, a novih stanova nema", rekao je Žitnik. Gotovo da nije bilo zastupnika koji nije zatražio temeljitu analizu oblasti koju regulira Zakon o najmu stanova, a posebno se za to zauzeo Božo Kovačević (Klub LS-a) tražeći, uz ostalo i točnu analizu o stanovima u privatnom vlasništvu i konfisciranim stanovima koje su stanari otkupili uz ili bez suglasnosti vlasnika, te o svima do sada prodanim nadstojničkim stanovima. Odbor za rad predložio je i da Vlada uredbom poveća iznos zaštićene najamnine, jer ocjenjuje da je sada preniska. Na to pozornost skreće i Vera Pivčević-Stanić ilustrirajući to podatkom da vlasnik trosobnog stana dobija zaštićenu stanarinu od 97,35 kuna, a isti iznos mora mjesečno uplatiti u fond zajedničke pričuve. (Hina) bn/bm dd