US CS MONITOR 28. I. ŠAKIĆ

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 28. I. 1999. Suđenje vraća slojevitu hrvatsku prošlost "Hrvatska, mlada demokracija na Balkanu, suočit će se sljedećega mjeseca s odsudnim trenutkom kad započne suđenje zapovjedniku koncentracijskog logora iz Drugog svjetskog rata", piše Jared Manasek. "Slučaj Dinka Šakića prepleće se s hrvatskom fašističkom i komunističkom prošlošću. Ustaše, marionetska vlada nacista, vladali su Nezavisnom Državom Hrvatskom (NDH) od 1941. do 1945. - iako su većina Hrvata bili antifašisti. Nakon Drugoga svjetskog rata Hrvatska je postala jedna od šest jugoslavenskih republika pod komunističkim vodstvom Josipa Broza Tita. Sada se Hrvatska, koja je 1991. proglasila svoju neovisnost, trudi da se ponovno odredi, neovisno o svojoj jugoslavenskoj povijesti. Mnogi su nastojali hrvatsko razdoblje NDH predstaviti kao legitimnu preteču suvremene države. Istodobno, Hrvatska se bori da je prihvati zapadna Europa. Za rata u Hrvatskoj 1991. - 1995., međunarodna je zajednica žestoko prosvjedovala protiv etničke mržnje i kršenja ljudskih prava koje su počinili i Hrvati i Srbi. Hrvatska također nastavlja privlačiti kritike zbog institucionalizirane diskriminacije preostale srpske manjine. G. Šakića je hrvatski sud optužio zbog zlostavljanja zatvorenika, ubojstava, izdavanja zapovijedi za ubijanje zatočenika i zbog vođenja koncentracijskog logora. Bude li proglašen krivim, suočit će se s najvećom kaznom koju hrvatski zakon predviđa, 20 godina zatvora. Šakić je tijekom osam mjeseci 1944. bio zapovjednik koncentracijskog logora Jasenovac, koji je otvorila ustaška vlada. Deseci tisuća Srba, Židova, Cigana i hrvatskih disidenata ubijeni su u Jasenovcu, koji je bio poznat kao 'balkanski Auschwitz'. Procjenjuje se da je za Šakićeva upravljanja logorom umrlo 2.000 zatvorenika. Pitanja povezana sa slučajem Šakić ističu stupanj do kojega je hrvatska prošlost zamućena propagandom. Tito je napuhao broj Srba ubijenih u Jasenovcu da bi uravnotežio snage u Jugoslaviji dok hrvatski predsjednik Franjo Tuđman Srbe i Židove dovodi do bjesnila govoreći da bi broj umrlih mogao biti tek 20.000. Taj je broj mnogo manji od pola milijuna žrtava, po procjeni židovskih skupina, ili 85.000 - po procjeni neovisnoga hrvatskog demografa. G. Tuđman, nadalje, glorificira NDH kao 'izraz povijesne želje hrvatskog naroda za neovisnom državom'. Nostalgičnom gestom, vlada je ponovno uvela ustašku valutu, kunu. Ulice glavnoga grada Zagreba preimenovane su prema istaknutim ustašama. Takvo tumačenje hrvatske fašističke prošlosti rezultat je Tuđmanovih manevara kojima želi postići osobnu dobit, kaže Ivo Goldstein, zagrebački povjesničar i istaknuti član židovske zajednice. 'Hrvatska nije ustaška država', kaže g. Goldstein. 'Problem hrvatskih ustaša zapravo je problem kako Tuđman želi vidjeti vlastitu biografiju. On želi biti politički prorok koji će sintetizirati sto godina hrvatske politike.' Taj je cilj nedavno izrazio u svom prijedlogu da Jasenovačko spomen-područje pretvori u spomen za sve hrvatske žrtve rata, pokapajući ustaške ratne žrtve pored njihovih srpskih, židovskih i antifašističkih žrtava. Pa ipak, s međunarodnim pritiskom Haaga na Hrvatsku, postoji mogućnost da bi visoki hrvatski dužnosnici uskoro mogli biti optuženi za ratne zločine počinjene za vrijeme raspada Jugoslavije. To čini politički neprihvatljivim puno povijesno očitovanje u Šakićevom suđenju, čak i umjerenjacima unutar Tuđmanove vlade. 'Nadali smo se da će sud optužiti Šakića za genocid', izjavio je jedan diplomat u Zagrebu. 'No to je optužba koju je teško dokazati, a nitko nije spreman preuzeti za to politički rizik.' 'Proglasite li Šakića krivim za genocid, morate govoriti o organizmu (NDH) čiji je prvi cilj bio postići etnički čistu državu', kaže Čedo Prodanović, bivši zagrebački tužitelj koji zastupa obitelj jedne od Šakićevih navodnih žrtava. 'Optužba želi osuditi Šakića bez seciranja NDH.' S tim ciljem na umu, kaže g. Prodanović, optužba možda pokušava izbjeći pozivanje ključnih inozemnih svjedoka čija bi se svjedočenja mogla pokazati politički štetnima. U pripremi za ispitivanje, hrvatska je vlada preuzela na sebe zadaću da se pobrine za prijevoz i sigurnost mogućih svjedoka iz bivše Jugoslavije radi davanja iskaza u Zagrebu. Iako su mnogi svjedočili na sudovima u Srbiji i Bosni, nijedan nije stigao u Zagreb, i obrana će pokušati srušiti njihove izjave na temelju toga što se svjedoke ne može unakrsno ispitati. Sud će, međutim, do završetka suđenja dopuštati uvođenje novih svjedoka. A zagrebački tužitelj Radovan Šantek kaže da optužba pozdravlja sve svjedoke iz inozemstva, ponavljajući da vlada jamči prijevoz i sigurnost. U svakom slučaju, nema mnogo sumnje da će optužba biti kadra postići osudu. S očima međunarodne zajednice uprtim u njih, kaže Prodanović, tužitelji moraju pokazati svoju profesionalnost. 'Oni moraju učiniti to što moraju', kaže on. 'Ništa više.'"