ZAGREB, 28. siječnja (Hina) - Odbor Vijeća Europe, koji prati kako zemlje članice ostvaruju preuzete obveze, u četvrtak je ocijenio da je Hrvatska postigla određeni napredak, unatoč ratnim stradanjima i teretu obnove i razminiravanja,
ali je pred njom "dugi put prije nego li ispuni obveze koje je prihvatila kod prijema". U zaključku izviješća, koje je u Strasbourgu usvojio Odbor, "pozdravlja se napredak Hrvatske prema ispunjenju dijela obveza kao države članice". Hrvatska je, podsjećaju autori izviješća Jerzy Jaskiernia i Marija Stojanova, ratificirala sve konvencije. Napredak je zabilježen i u ispunjavanju obveza iz daytonskog i erdutskog sporazuma, kao i u reguliranju odnosa s južnim i istočnim susjednim zemljama. Vijeće Europe, dodaje se, sada proučava hrvatske zakone kako bi se vidjela njihova kompatibilnost s načelima tog tijela. Iako se Program povratka ocjenjuje kao "veliki korak naprijed", po izvjestiteljima se "još moraju mnoge mjere poduzeti" kako bi se proveli programi i povratka i obnove. Pozdravlja se i rješavanje pitanja finaciranja Zajedničkog vijeća općina i donošenje Programa obnove. Provedba programa povratka, ocjenjuje izviješće, trebala bi postupno omogućiti rješavanje ne samo lakih nego i teških slučajeva
ZAGREB, 28. siječnja (Hina) - Odbor Vijeća Europe, koji prati kako
zemlje članice ostvaruju preuzete obveze, u četvrtak je ocijenio da
je Hrvatska postigla određeni napredak, unatoč ratnim stradanjima
i teretu obnove i razminiravanja, ali je pred njom "dugi put prije
nego li ispuni obveze koje je prihvatila kod prijema".
U zaključku izviješća, koje je u Strasbourgu usvojio Odbor,
"pozdravlja se napredak Hrvatske prema ispunjenju dijela obveza
kao države članice". Hrvatska je, podsjećaju autori izviješća
Jerzy Jaskiernia i Marija Stojanova, ratificirala sve konvencije.
Napredak je zabilježen i u ispunjavanju obveza iz daytonskog i
erdutskog sporazuma, kao i u reguliranju odnosa s južnim i istočnim
susjednim zemljama.
Vijeće Europe, dodaje se, sada proučava hrvatske zakone kako bi se
vidjela njihova kompatibilnost s načelima tog tijela.
Iako se Program povratka ocjenjuje kao "veliki korak naprijed", po
izvjestiteljima se "još moraju mnoge mjere poduzeti" kako bi se
proveli programi i povratka i obnove.
Pozdravlja se i rješavanje pitanja finaciranja Zajedničkog vijeća
općina i donošenje Programa obnove.
Provedba programa povratka, ocjenjuje izviješće, trebala bi
postupno omogućiti rješavanje ne samo lakih nego i teških slučajeva
kao što su, na primjer, pronalaženje smještaja za progranike koji
zauzimaju domove drugih povratnika. Među drugim mjerama koje bi
trebalo poduzeti, kako bi se ohrabrio povratak, su i uklanjanje
diskriminatornog zakonodavstva čemu bi i vlada i Sabor trebali dati
prioritet; rješavanje imovinskih i stambenih pitanja; uređenje
postupka izdavanja dokumenata; ubrzavanje procesa pomirenja
srpske i hrvatske etničke zajednice kroz reaktiviranje provedbe
Programa uspostave povjerenja koje je dosad razočaravajuće;
pružanje jasnih informacija i transparentnost u svim postupcima
amnestije.
Predstavnici srpske etničke zajednice trebali bi iskoristiti
mogućnosti poduzimanja konkretnih akcija na terenu za poticanje
pomirbe, među ostalim i kroz Nacionalni odbor za uspostavu
povjerenja i lokalne odbore povjerenja tamo gdje su uspostavljeni,
"u kojima bi trebali sudjelovati aktivnije, kao i Zajedničkom
vijeću općina u području Podunavlja".
Izvjestitelji ocjenjuju da je napredak "manje značajan" u pogledu
obveza prema temeljnim načelima Vijeća Europe - demokraciji,
vladavini zakona i ljudskim pravima.
U zaključcima se ocjenjuje da nijedna od preporuka za promjenu
izbornog zakona nije poštivana.
"Ključno pitanje ostaju posebna prava predstavljanja hrvatskih
državljana koji žive u inozemstvu".
Druga pitanja koja treba odmah riješiti su glasovanje manjina i
neovisnost i nepristranost HRT-a u izbornoj kampanji.
Unatoč ratifikaciji Europske povelje o samoupravi, izvjestitelji
dodaju da u Hrvatskoj ne postoji ni novi zakon o lokalnoj upravi i
samoupravi, usklađen s Poveljom.
Problema ima i u sudstvu u kojem su nagomilani slučajevi, kao i u
provođenju sudskih odluka.
Što se tiče usvojenih amandmana na zakon o HRT-u ocjenjuju ih "tek
malim korakom naprijed" te se poziva na daljnje konzultacije u
cilju daljnje demokratizacije elektronskih medija. Izvjestitelji
preporučaju da se razmotri promjena odluke da se ne privatizira
treći program HRT-a.
Vladu se poziva na poduzimanje mjera kojima bi se odgovorilo na
monopol u distribuciji tiskanih medija. Štoviše, kažu, državni bi
se dužnosnici trebali "suzdržati i od korištenja difamirajućeg
zakonodavstva radi maltertiranja novinara".
Parlamentarna skupština Vijeća Europe u travnju bi, temeljem
izviješća koje je usvojio Odbor za monitoring, trebala donijeti
rezoluciju.
(Hina) ps sd