IT LA STAMPA 27.I.- AM. ANTITERORIZAM

ITALIJA LA STAMPA 27. I. 1999. U Zaljevu se odvijaju glavni pokusi za rat sutrašnjice "Tjera li neka fiksna ideja Clintona da opetovano napada Sadama Huseina? Ili se nada da će konačno uništiti njegov režim, a s njime i kemijska oružja koja drži smrtonosnima? Želi li možda kući odnijeti, nakon toliko nacionalne sramote, lovorov vijenac? Stoji li ta kampanja previše ljudskih žrtava? Razbija li zapadnu frontu? Sva pitanja na koja se mučimo odgovoriti vrlo su razborita i važna, no u stvarnosti u izvoru stoji pitanje svih pitanja. Ono je već, a da mi za to gotovo i ne znamo, predmet velikih proučavanja oko kojih su nastali fakulteti i interna sveučilišta: kako se boriti protiv trećega svjetskog rata, odnosno onoga 'katastrofičnog terorizma' čiji je on dio. Da bi se razumjeli, ne radi se o terorizmu s eksplozivom, već o onome s neutronima, otrovima, bakterijama. Onoga koji nad New Yorkom, Tel Avivom, ili čak i Rimom može otvoriti paket smrtonosnih otrova za više od 100.000 osoba. Glede te hipoteze sutrašnjice Clinton iskušava nove strategije. Američka nadmoć na poprištu konvencionalne bitke nagnala je protivnike da se okrenu nekonvencionalnim alternativama. SAD je u Sudanu uništio jednu od tih struktura. Rusija je takav arsenal. Sjeverna Koreja već prijeti da će iskoristiti svoje oružje protiv Washingtona. Iran, Libija, Sirija neke su između zemalja u kojima se, danas ili sutra, može naći ta opasnost koje se Amerika najviše boji. Irak čak igra eksperimentalnu ulogu, sa svojim novim odnosom s Bin Ladenom koji se sklonio u Afganistan, i sa spojem državnog i odmetničkog terorizma. Sadam je za Clintona i za cijeli Zapad više neprijatelj sutrašnjice nego današnjice. Na njemu se mjeri neuspjeh strategije odvraćanja i sankcija te se stoga iskušava nova uputa protuterorističkih sveučilišta otkuda je Clinton izvukao novi stav: dok se priprema obrana kod kuće, preventivno tući neprijatelja na terenu, Tjerajući ga da plaća takvu cijenu za svoja oružja i mržnju koja bi i luđacima bila previsoka. I tu se postavlja najveći problem takva stajališta: ako o kažnjavanju odlučuju poglavito Sjedinjene Države, idemo li prema djelomičnom dokidanju ustanovljenog svjetskog poretka, a u korist nove piramide ljudskih prava na čijem se vrhu nalazi neotuđivo pravo da se ne pogiba radi terorističkog djelovanja? U Kanadi postoji jedna pravna škola koja radi na određivanju ljudskih prava na temelju tog novog prioriteta. A ako nam se to ne sviđa, postoje li, ipak, druge alternative? No, prijetnje katastrofičnih državnih i odmetničkih terorizama, ipak, su prilično realne. Bilo bi dobro da se i Italija uključi u te studije", piše Fiamma Nirenstein.