FR-LIBERATION 27.1.FRANC.VOJSKA

FRANCUSKA LIBERATION 27. I. 1999. Obrana: prošlo je doba masovne mobilizacije "Ako dođe do rata, više neće biti masovne mobilizacije. Vojska će pozvati u službu samo sto tisuća ljudi, ni više ni manje. Polovica će njih biti dodijeljena žandarmeriji za zadaće unutarnje sigurnosti. Ostatak će pojačati profesionalne vojne postrojbe koje mogu sudjelovati u sukobima. Ovaj je novi sustav predviđen u nacrtu zakona o reformi vojnog pričuvnog sastava koji bi jutros trebalo prihvatiti Ministarsko vijeće. Nakon ukidanja vojne službe ovaj tekst, dakle, znači kraj mita o 'masovnoj mobilizaciji'. Naime, već desetak godina, vojska ustvari nije potvrđivala izmišljotine o nalogu za opću mobilizaciju koji je u modroj, bijeloj i crvenoj boji bio izvješen na ulazu u općinu. Imajući u vidu raspoloživa materijalna sredstva, ministarstvo obrane razmišljalo je samo o dvjesto pedeset tisuća ljudi, dok bi se drugi mogli mobilizirati na radnim mjestima, u željezničkom prometu ili nuklearnim centralama. 'Bila je to teoretska brojka, tvrde u ministarstvu obrane. Zapravo, nije bilo više od osamdeset tisuća stvarno iskoristivih pričuvnika.' Vojska zapravo nije znala što s njima. Deseci polugusjeničara ('half- tracks')i kamiona GMC iz doba alžirskog rata, spavali su u mobilizacijskim središtima, čekajući da ih uporabe pričuvnici koji su se jednom na godinu sastajali sa svojim kolegama iz pukovnije, u vrijeme 'vježba' sumnjive djelotvornosti. Reforma koja se danas ispituje, predviđa osnivanje pričuvnog sastava od sto tisuća ljudi koji bi se uglavnom novačili na dragovoljnoj osnovi: pedeset tisuća ići će u žandarmeriju, trideset tisuća u kopnene postrojbe, osam tisuća u zrakoplovne snage, a šest i pol tisuća u mornaricu. Ovi vojnici s nepunim radnim vremenom potpisat će 'poseban ugovor o pričuvnoj službi' i bit će dodijeljeni djelatnim postrojbama. Tu će moći služiti do trideset dana u godini, uz pristanak njihovih poslodavaca ili tijekom godišnjeg odmora. Neki će čak moći sudjelovati u vanjskim operacijama u trajanju od četiri mjeseca. Djelatni će pričuvnici imati isti status kao i djelatni vojnici i bit će plaćeni na isti način. Tko će biti oni? Nakon nestanka pozvanih pričuvnika, bit će to uglavnom bivši vojnici iz stalnog sastava ili pod ugovorom, mladići koji su prošli vojnu obuku, pače i 'stručnjaci' bez ikakva vojnog iskustva. 'Budemo li imali potrebu za prevoditeljem, tehničarom ili kirurgom za pojedine zadatke, moći ćemo ga ubuduće pozvati u pričuvni sastav i dati mu odmah viši čin', kažu u ministarstvu obrane. Dođe li do ozbiljnije krize, svi će biti pozvani u djelatnu službu. 'Ne budemo li imali sto tisuća dragovoljaca, predvidjeli smo sustav prisile koji se odnosi na bivše vojnike, pet godina nakon odlaska iz vojske', kažu u ministarstvu. Preostaje samo jedna poteškoća: gotovo su svi današnji pričuvnici dočasnici i časnici. Pričuvni je desetnik dosta rijetka zvjerka. Da ih mobiliziraju, ovi bi dočasnici ostali bez 'druge klase'. Je li to meksička (pričuvna) vojska?", pita se Jean-Dominique Merchet.