ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Zastupnici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora u prvom su dijelu današnje rasprave podržali donošenje predloženog zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, ali i predložili izmjene
u omjerima plaća sudaca i pravosudnih dužnosnika.
ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Zastupnici Zastupničkog doma
Hrvatskog državnog sabora u prvom su dijelu današnje rasprave
podržali donošenje predloženog zakona o plaćama sudaca i drugih
pravosudnih dužnosnika, ali i predložili izmjene u omjerima plaća
sudaca i pravosudnih dužnosnika. #L#
Plaće sudaca i pravosudnih dužnosnika zakonom se predlaže utvrditi
u odnosu na plaću predsjednika Sabora, pri čemu bi najveći omjer, 84
posto imao predsjednik Vrhovnog suda, dok bi najmanji omjer (25
posto) imao sudac prekršajnog suda. Prema tomu plaće u pravosuđu
povećale bi se od 40 posto za suce prekršajnih sudova, dok bi
najviše povećanje bilo 192 posto za predsjednika Vrhovnog suda,
istaknuo je ministar pravosuđa Milan Ramljak.
Omjeri plaća sudaca i pravosudnih dužnosnika razvrstani su u deset
skupina, a zakon predviđa i odredbu kojom bi se omogućio dodatak na
plaću ovisno o veličini suda, odnosno pravosudne institucije o
kojoj se radi. Pitanje stvarne neovisnosti i samostalnosti sudaca i
drugih pravosudnih dužnosnika u značajnoj mjeri ovisi i od njihovog
materijalnog položaja, kazao je Ramljak, ističući da je Vlada za
povećanje plaća u pravosuđu osigurala sredstva u proračunu.
Uz podršku reguliranju plaća u pravosuđu, te hitnom postupku
predloženom zakonu, najviše je zamjerki u raspravi iznijeto na
predložene razmjere i odnose plaća među sucima.
Pogrešno se krenulo od povećanja plaće sudaca Vrhovnog suda, a
umjesto toga trebalo je krenuti s plaćama sudaca općinskih sudova,
jer je u njima najteže raditi, kazao je Anto Đapić (Klub HSP-a).
Na nesrazmjer u odnosima plaća sudaca i pravosudnih dužnosnika,
upozorio je i Božo Kovačević (Klub LS-a). Smatra da su bile potrebne
temeljitije konzultacije s udrugom sudaca i državnim odvjetnicima,
"jer bi moglo doći do problema u primjeni zakona, a onda bi to mogla
opet biti izlika za loše stanje u pravosuđu".
Bojazan da bi predloženi omjeri mogli biti razlog međusobne
netrpeljivosti, pa i neslaganja, izrazio je i Mato Arlović (Klub
SDP-a). Predložio je da se, obzirom na brojne primjedbe i
amandmane, glasovanje o predloženom zakonu odgodi do samog kraja
sjednice. Trebalo bi ići na izjednačavanje odnosa plaća u
pravosuđu, a plaće u pravosuđu prema novom zakonu trebalo bi
isplatiti i za posljednja dva mjeseca prošle godine, kazao je.
Državni su dužnosnici plaće po novom zakonu počeli dobivati od 1.
studenoga 1998., čime je sudbena vlast dovedena u nepovoljnu
situaciju u odnosu na zakonodavnu i izvršnu, objasnio je. Arlović
je zamjerio što se plaće određuju u odnosu na plaću predsjednika
Sabora, a na takvoj hijerarhiji, pitajući što je onda s trodiobom
vlasti, zamjera i Srećko Bijelić (Klub HNS/IDF). Ako nije dovoljan
kriterij prosječna plaća, uzmimo rast bruto domaćeg proizvoda,
rast proizvodnje ili ih kombinirajmo, kazao je.
Pozdravljajući konačno rješenje materijalnog statusa sudaca i
pravosudnih dužnosnika, Luka Trconić (Klub HSS-a) odlučno je
negodovao zbog prakse u Saboru. Prije mjesec dana to smo
zanemarili, a danas u cajtnotu prihvaćamo nekvalitetna rješenja i
nemamo manevarskog prostora da nešto bitno promjenimo, kazao je.
Podršku predloženom zakonu, uz primjedbu da to neće rješiti ukupni
materijalni problem sudaca, dala je i Đurđa Adlešić (Klub HSLS-a).
No, upitala je hoće li predloženi zakon potaknuti i druge ministre,
npr. prosvjete, da predlože povećanje plaća.
U raspravi je također istaknuto da plaće nisu jedini problem u
pravosuđu, te je upozoreno, primjerice, na stambene probleme.
(Hina) bn dd