US IHT 25. I. RUMUNJSKA

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 25. I. 1999. Rumunjska kupuje vrijeme "Kad su stigli u Bukurešt 1990. i 1991., s licima crnim od ugljena i rukama krvavim zbog uličnog nasilja, rumunjski su rudari divljali sjedištem oporbene stranke koja je zagovarala gospodarsku reformu. Stotine studenata, Cigana i drugih koji su se doimali imalo 'intelektualno' prebijeni su na ulicama u orgijama nasilja. Omiljena su oružja bila olovne cijevi i čizme. Ubijeno je više od desetak ljudi. Stoga je Bukurešt odahnuo kad je posljednji marš rudara, koji je slutio na mogućnost novog puštanja krvi u glavnom gradu, zaustavljen 175 kilometara od grada nakon dogovora koji su u petak navečer postigli vlada i vođe sindikata. No najnoviji dogovor, koji štiti neprofitabilne i subvencionirane rudnike, osiguravajući njihov rad barem u idućih pet godina te rudarima obećaje povišice, ne može prikriti, već samo pogoršati političke i gospodarske probleme Rumunjske. 'Za vladu je to bio korak natrag, jer gospodarski problemi nisu riješeni, gubici su isti', izjavio je Ilie Serbanescu, ekonomski analitičar i bivši ministar, u televizijskom intervjuu u subotu. 'Ostaje veliko pitanje: kakav je učinak na druge društvene kategorije ljudi?' G. Serbanescu je izjavio, međutim, da je teško kritizirati vladin konačni cilj, koji je bio 'osigurati socijalni i nacionalni mir'. Za razliku od drugih zemalja u području, poput Poljske i Mađarske, rumunjsko gospodarstvo posrće pod težinom nedjelotvornih državnih tvrtki i vladinih regulacija koje frustriraju ulagače. 'Sadašnja vladina birokracija paralizirajuća je za rumunjsko poduzetništvo', objavila je Rumunjska gospodarska komora u nedavnoj izjavi u kojoj poziva na promjene u gospodarskoj politici, uključujući likvidaciju državnih poduzeća, poput rudnika, koji opterećuju državnu blagajnu. U posljednje tri godine, rumunjski bruto nacionalni proizvod opao je za 15%, a ove se godine očekuje smanjenje gospodarstva za daljnjih 6%. Gospodarstva Poljske i Mađarske, za razliku od toga, i dalje rastu po godišnjoj stopi od 5%. Rumunjska, sa samo dvije milijarde dolara deviznih pričuva, ima tri milijarde inozemnoga duga koji dospijeva ove godine. Zemlja očajnički treba MMF-ov paket da bi izbjegla neplatež; u svibnju i lipnju mora se isplatiti oko jedna milijarda dolara. Problem s rudarima bio je, na neke načine, mjera zemljine predanosti gospodarskoj reformi, pa su međunarodne gospodarske organizacije i banke pomno pratile razvoj događaja. Predsjednik Emil Constantinescu izjavio je da nijedan dogovor s rudarima ne može ugroziti potrebu zemlje da preoblikuje svoje gospodarske temelje. (...) Neki analitičari drže da je vlada jednostavno kupovala vrijeme. 'Vlada veoma dobro zna da je to zavaravanje', kaže Stelian Tanase, urednik političkog časopisa Sfera Politcii. 'Ona nema novca kojim bi ispunila obećanja. Prvi je prioritet bio zaustaviti rudare.' Marš na Bukurešt imao je i politički prizvuk koji možda navješćuje sve veću radikalizaciju zemlje. Duž puta na kojem su se sukobili s policijom, rudari su skupljali potporu pozivima na rušenje vlade", izvješćuje iz Bukurešta Peter Finn.